Njemačka objavila rat mržnji i huškanju na Telegramu

U siječnju 2022. jedan je korisnik Telegrama u grupi tzv. "Querdenkera" (slobodni prijevod: oni koji razmišljaju drugačije, protivnici protupandemijskih mjera) postavio fotografiju Manuele Schwesig, premijerke savezne pokrajine Mecklenburg-Vorpommern. Ispod slike je pisalo:"Doći će po nju ili policijskim ili mrtvačkim kolima...".Tjednima prije toga su prosvjednici, koji su ustali protiv mjera suzbijanja koronavirusa i ograničenja kontakata, krenuli u maršu prema premijerkinoj kući ali ih je na vrijeme zaustavila policija.

Nakon nekoliko dana, vlasti su propćile kako vode istragu zbog prijetnji smrću. No, kada je ministar unutrašnjih poslova te pokrajine Christian Pegel intervjuiran za javni servis NDR, priznao je da neće biti lako pronaći osumnjičenog.

"U najmanju ruku to je teško, ako ovisite o pomoći Telegrama. Ovaj slučaj pokazuje kako je njemačkoj policiji teško poduzeti nešto protiv mržnje i huškanja na aplikaciji, koja je često usmjerena protiv političara, novinara i aktivista.

Za razliku od veliki platformi poput Facebooka (Meta) ili YouTubea (Google), Telegram odbija surađivati s vlastima i policijom. Kao reakciju na to, njemačka vlada je najavila snažne protumjere.

"Naši zakoni važe i za Telegram, u protivnom prijete kazne u milijunskim iznosima", izjavio je njemački ministar pravosuđa Marco Buschmann (FDP) za list Bild am Sonntag. Njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser (SPD) dodala je u jednom intervjuu za Zeit, kako bi njena vlada mogla uzeti u razmatranje zabranu Telegrama kao "ultima ratio".

Oštriji kurs je neophodan, naglašavaju stručnjaci ali upozoravaju i da se samo pooštravanjem mjera neće riješiti problem. "Policija i državna tužiteljstva bi trebala dobiti veće nadležnosti, kako bi se ovakvim pojavama moglo jače suprotstaviti," kaže Josef Holnburger, jedan od direktora Centra za monitoring, analizu i strateški pristup (CeMAS) u Berlinu.

Telegram kao leglo mržnje

Odbijanje Telegrama da surađuje s policijom i nadležnim vlastima je dio njegove filozofije. Tvrtku su 2013. osnovali ruski poduzetnici Pavel i Nikolaj Durov uz obećanje da vlade neće moći čitati, utjecati na vijesti ni cenzurirati sadržaje. Od tada su protivnici raznih režima od Bjelorusije do Irana koristili Telegram kako bi organizirali svoj rad i raspravljali o državnoj represiji.

U isto vrijeme, međutim, ovaj internetski glasnik je sve više postajao utočište za teoretičare zavjera i ekstremiste - pogotovo nakon što su blokirani njihovi profili na velikim društvenim mrežama i platformama.

Prema analizi CeMAS-a, kada su Facebook i Instagram 2018. izbrisali račune radikalnog desničarskog Identitetskog pokreta, mnogi korisnici u Njemačkoj pratili su ovu grupu na Telegramu. Isti je fenomen primijećen kada je Facebook blokirao radikalnu skupinu protivnika korone u proljeće 2020.

Istodobno, Telegram je postao sve popularniji u Njemačkoj: prema istraživanju javnog mnijenja, koje je proveo institut Statista, udio korisnika, koji redovno koriste Telegram porastao ije zmeđu 2018. i 2021. godine sa 7 na 15 posto. Prema riječima stručnjaka, Telegram je postao važna platforma za protivnike korone i za organiziranje njihovih aktivnosti u posljednje dvije godine – uključujući prosvjede, koji često rezultiraju nasiljem.

U kolovozu 2020. gomila je pokušala upasti u njemački Bundestag nakon što su se na Telegramu proširile lažne glasine da je policija, raspuštajući demonstracije, prekršila Ustav.Godinu dana kasnije, na prosvjedu u Berlinu, jedan novinar je skinut s bicikla i pretučen; njegova je fotografija ranije bila podijeljena na Telegramu.

A u prosincu 2021. prosvjednici su upotrijebili aplikaciju kako bi organizirali pohod na kuću saske ministrice zdravlja Petre Köpping u gradiću Grimma. Telegram nije odgovorio na upit DW-a za intervju.

Od platformę za komuniciranje do društvene mreže

Nema samo Berlin problem s Telegramom, preko kojeg se mržnja i ilegalni sadržaji sve više šire svijetom. No, čini se da nije slučajno što se rasprava o tome kako se nositi s tim problemom vodi upravo u Njemačkoj. Njemačka ima neka od najstrožih pravila na svijetu o tome što se smije a šta se ne smije i ne može reći i to je dio njenog demokratskog diskursa. Njeni zakoni su uglavnom izrađeni kasnih 1950-ih, kao odgovor na nacističku prošlost zemlje – i činjenicu da je pobunjenička propaganda potaknula uspon nacizma. U Njemačkoj se govor mržnje i poticanje na mržnju još uvijek kažnjavaju zatvorskom kaznom.

Berlin je 2017. godine donio zakon kojim je želio prilagoditi ova pravila eri interneta. Od tada je Zakon o korištenju mreže, skraćeno NetzDG, obavezao velike platforme i društvene medije da brzo uklone ilegalne i neistinite sadržaje. U protivnom, postoji opasnost od visokih kazni.

Zbog iznimke, koja važi isključivo za usluge u oblasti individualne komunikacije, u godinama koje su uslijedile bilo je nejasno odnosi li se ovaj zakon - NetzDG - i na Telegram.

Glasnogovornica Njemačkog ministarstva pravosuđa potvrdila je za DW da na Telegram gleda "kao na društvenu mrežu". Jedan od razloga za to je taj što je servis za razmjenu poruka od svog nastanka preuzeo nekoliko središnjih funkcija velikih platformi odnosno društvenih medija.

Čak i ako Telegram izgleda kao druge aplikacije za slanje poruka, on funkcionira kao društvena mreža na mnogo načina: na javnim kanalima, na primjer, korisnici mogu dijeliti

svoje sadržaje s neograničenim brojem korisnika i pratilaca." Stoga su smjernice NetzDG-a također obvezujuće za Telegram " rekla je njemačka glasnogovornica.

To također uključuje i novo pravilo prijavljivanja, koja će stupiti na snagu 1. veljače: od tada će platforme policiji i organima krivičnog gonjenja morati prijavljivati posebno ozbiljne slučajeve odnosno nezakonite sadržaje poput prijetnji smrću ili govora mržnje.

Nema lakih rješenja

Sljedeći izazov službenog Berlina je natjerati Telegram da se pridržava ovih pravila.

Do sada je bilo vrlo malo slučajeva u kojima je ova firma sarađivala s nadležnim vlastima Jedan od njih dogodio se 2019. kada je policijska agencija Europol objavila kako sarađuje s Telegramom u borbi protiv širenja terorističkih sadržaja.

Njemačka je u tom pogledu dosad bila manje uspješna: prošlog travnja savezna vlada je poslala dva pisma operativnom i glavnom sjedištu Telegrama u Dubaiju. U pismima je pozvala ovu tvrtku da imenuje kontaktnu osobu u Njemačkoj i da korisnicima olakša prijavu nezakonitog sadržaja - dvije središnje komponente Zakona o korištenju mreže NetzDG-a.

Telegram nikad nije odgovorio. Od tada su njemački vladini dužnosnici iza kulisa bili u kontaktu sa svojim kolegama iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kako bi povećali pritisak na Telegram. Ako daljnji pokušaji da se tvrtka uvjeri u suradnju također propadnu, Berlin bi mogao ispostaviti kazne u visini do 55 milijuna eura.

U međuvremenu, ministrica unutrašnjih poslova Faeser dospjela je na naslovnice, kada je, kao posljednje sredstvo, predložila da se aplikacija u potpunosti zabrani. Stručnjaci kažu da bi to bilo i tehnički teško izvodljivo, pa čak i neustavno.

Istodobno upozoravaju da čak i kada bi vlasti uvjerile Telegram da surađuje, to ne bi riješilo temeljne uzroke mržnje, koja se ispoljava na internetu.

Predsjednica Udruge za liberalnu politiku u mreži Ann Cathrin Riedel kaže kako "radikalne misli ne nestaju kada ljudima oduzmete sredstvo oglašavanja. Oni će samo potražiti drugu platformu." Ljudi također moraju naučiti da "ono što napišu na internetu ima iste posljedice kao i ono što izgovore", dodala je Riedel.

Politolog Holnburger dodao je kako se njemačke Agencije za provođenje zakona također moraju poboljšati. "Kada se dogodi pljačka u parku, policiji ime pljačkaša ne daje operater parka", kaže on. "Ona mora provesti vlastitu istragu kako bi pronašla počinitelje, a isto je moguće i u digitalnom svijetu."

Prečesto se policija još uvijek oslanja na informacije analitičara, novinara ili aktivista - kao što je bio slučaj s prijetnjom smrću premijerki Manueli Schwesig. Objava je privukla pozornost tek nakon što su zakonodavne vlasti objavile Screenshot na Twitteru. "Mislim da policija inače ne bi ni primijetila ovu objavu", zaključuje Holnburger.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu