Njemačka pomaže Hrvatskoj na putu u Schengen i eurozonu

Timing po hrvatskog predsjednika Andreja Plenkovića nije mogao biti bolji: upravo u vrijeme dok je u kancelarskom uredu u Berlinu s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom započinjao razgovore, iz Bruxellesa je stigla vijest da je Europska komisija dala zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u zonu eura.

Njemačka i Hrvatska u potpunosti složne oko Rusije

Na početku obraćanja kancelar i bivši ministar financija Olaf Scholz dao je do znanja da je i on dio tog uspjeha Hrvatske na putu ka dubinskoj integraciji u Europsku uniju. "Ja sam kao ministar financija svjedočio hrvatskim naporima za postizanje tog cilja", rekao je njemački kancelar. I kad je drugi "dubinsko integracijski" cilj Hrvatske u pitanju, ulazak u Šengenski prostor, Hrvatska tu može računati s "punom podrškom" Njemačke. Za oba cilja Plenković već ima i datum: 1. siječanj 2023.

I Plenković i Scholz su odmah na početku konferencije za medije ležernim odnosom dali do znanja da se doduše radi o prvom radnom susretu dvojice predsjednika vlade ali da se inače radi o dvojici političara koji se već odavno znaju s briselskih hodnika. Nekako shodno tomu dobar dio obraćanja bio je posvećen temama Europske unije. A glavna tema koja posljednjih stotinjak dana zaokuplja pozornost ne samo EU-a nego i svjetske javnosti je naravno ruska agresija na Ukrajinu.

"Važno je da je EU i dalje jedinstven u osudi ruske agresije", rekao je Scholz i pritom zahvalio na podršci Hrvatskoj, posebice što se tiče humanitarnog angažmana i primitka velikog broja ukrajinskih izbjeglica. Plenković je ukazao na to kako je Hrvatska bez rezervi podržala svih šest paketa sankcija Rusiji što za jedno tako malo gospodarstvo kao što je hrvatsko i nije stvar koja se razumije sama po sebi. Hrvatska, za razliku od nekih drugih, novijih članica Europske unije, nema primjedbi ni na dosadašnji njemački angažman oko Ukrajine, naglasio je hrvatski premijer.

Hrvatska kao jamac energetske neovisnosti regije

No upravo bi se kroz gospodarski, točnije, energetski aspekt Hrvatska mogla profilirati kao donositeljica rješenja. Terminal za ukapljeni plin na Krku bi mogao pomoći Sloveniji i Bosni i Hercegovini kod problema s plinom a naftovod Janaf bi mogao skrbiti za to da rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj ne ostanu na suhom, poručio je hrvatski premijer.

"Već se radi na povećanju sadašnjih kapaciteta koji daleko premašuju potrebe Hrvatske", rekao je Plenković. Scholz je rekao kako je "impresioniran mogućnostima proširenja infrastrukturnih kapaciteta" te je ovaj plan nazvao "važnim signalom za regiju".

No o regiji nije bilo riječi samo kad je u pitanju energetska sigurnost. Plenković je izrazio zadovoljstvo činjenicom što je vlada Olafa Scholza, kad je u pitanju angažman za zapadni Balkan, nastavila tamo gdje je stala vlada Angele Merkel koja je prije dvije godine ponovno intenzivirala aktivnosti u sklopu Berlinskog procesa za zapadni Balkan. "Sretni smo što Njemačka i dalje ovu regiju drži visoko na listi EU prioriteta", rekao je Plenković.

Scholz je iznova ponovio poruku o "EU perspektivi svih zemalja zapadnog Balkana" i posebno naglasio kako što prije treba otpočeti pregovore Sjeverne Makedonije i Bruxellesa o punopravnom članstvu i otkloniti dvojbe Bugarske. Plenković je činjenicu da Sjeverna Makedonija već 17 godina čeka na pregovore nazvao "apsurdnom".

"Vruća kaša" Bosna i Hercegovina

Oko jedne druge osjetljive balkanske teme se tijekom prvog radnog posjeta Plenkovića Scholzu nije mnogo govorilo. Barem ne za javnost. Oba političara su zaključila kako je potrebno stvoriti uvjete da bi se u Bosni i Hercegovini na jesen održali opći izbori. Plenković je tu doduše dodao da bi se trebalo raditi o "pravednim i fer izborima" koji bi "u duhu aneksa Daytona i Ustava" trebali svim konstitutivnim narodima omogućiti da izaberu svoje predstavnike.

Ni riječi o rezoluciji Bundestaga koju su sastavili zastupnici njemačkih vladajućih stranaka, socijaldemokrata, zelenih i liberala, a u kojoj se Zagreb, pored Beograda, izričito poziva da se distanciraju od nacionalističko-separatističkih snaga u Bosni i Hercegovini. Rezolucija bi trebala biti izglasana sredinom lipnja. Iz diplomatskih izvora Deutsche Welleu je rečeno kako ta rezolucija "u Banskim dvorima nije tema" nego nešto čime se "bave mediji u BiH".

Regijom se novi njemački kancelar bavi već sljedećeg tjedna. Posjetom Kosovu i Srbiji te nakon toga Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj, Scholz daje do znanje koji su mu trenutno prioriteti u regiji: rješenje spora između Beograda i Prištine te Skopja i Sofije. Oba spora koja ugrožavaju projekt proširenja Europske unije na zapadni Balkan.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu