Njemačka: tko će platiti štetu od poplava?

Poplavljene ulice, klizišta, evakuirani stanovnici: u samo nekoliko dana u južnoj Njemačkoj palo je toliko obilne kiše da su se rijeke izlile iz korita i probile brane. Tamo gdje se voda povlači, oštećenja postaju vidljiva. Kuće, automobili, namještaj – voda je gotovo sve zatrpala muljem i uništila.

Ovo nisu prve ovogodišnje ekstremne vremenske nepogode. U 2024. već je na nekoliko mjesta bilo jakih kiša, tuče i jakog nevremena praćenog grmljavinom. Posebno su bile pogođene regije u zapadnoj Njemačkoj uz Rajnu, na sjeveru na Labi i na jugu na rubu Alpa.

Poplave 2021.: više od 30 milijardi eura štete

Klimatske promjene znače da su ekstremni vremenski uvjeti sve češći. Otklanjanje štete puno košta. To je još i danas posebno vidljivo u Ahrtalu, dolini rijeke Ahr, koju su u ljeto 2021. godine pogodile razorne poplave u kojima je život izgubilo 135 ljudi.

Prema procjenama njemačke vlade, materijalna šteta na tom području iznosi više od 30 milijardi eura. Samo dio te štete pokriven je osiguranjem. General Association of Insurers (GdV) govori o 8,5 milijardi eura štete. Godine 2021. zabilježen je najveći broj šteta od prirodnih opasnosti u povijesti njemačkih osiguranja.

Obvezno osiguranje i zaštita od rizika u Njemačkoj

Njemačka je zemlja u kojoj su mnogi rizici osigurani. Neka su osiguranja obvezna, uključujući zdravstveno osiguranje i osiguranje za njegu, te osiguranje .za automobile. U određenim zanimanjima se također mora osigurati u slučaju prouzrokovanja štete. Svatko tko posjeduje psa mora za njega imati osiguranje.

Međutim, drugi rizici nisu nužno pokriveni. To također uključuje štetu koja može nastati na građevinama. Ali čak i ako vlasnik kuće sklopi osiguranje za svoj dom, ono ne pokriva sve štete. Obično su pokrivene samo štete nastale od nevremena ili tuče, ali ne i od poplava ili odrona.

Štete od poplava i problemi osiguranja

Za te situacije se mora sklopiti dodatno osiguranje. No premija za to može biti vrlo visoka - ovisno o tome gdje se zgrada ili kuća nalazi. Uz to osiguravajuća društva smatraju da je rizik od poplave toliko velik da više uopće ne nude odgovarajuće police. Prema podacima GdV-a, pola kuća u Njemačkoj nije osigurano za štetu od poplava.

Tko nema osiguranje u slučaju štete ostaje praznih ruku i pred ruševinama vlastite egzistencije. Iako država nakon velikih poplava uskače s hitnom pomoći, to samo djelomično može pokriti štetu. Tim prije što njemačka vlada, savezne zemlje i općine moraju prije svega osigurati obnovu infrastrukture, tj. cesta, mostova i opskrbnih vodova.

Zahtjev za obveznim osiguranjem od prirodnih nepogoda

Nakon katastrofe u Ahrtalu njemačka vlada je osnovala poseban fond "Pomoć za obnovu 2021". Za tu su namjenu planirani krediti od više od 30 milijardi eura. Pogođene savezne zemlje dobivaju novac pod uvjetom da i same osiguraju sredstva. Međutim, pokrajinski proračuni nisu baš puni pa su pokrajinske vlasti sve manje voljne uskočiti u slučaju nužde.

Prirodne katastrofe mogle bi pogoditi bilo koga, rekao je premijer njemačke savezne zemlje Donja Saska Stefan Weil (SPD) još 2022. No nije u redu, dodao je, u takvim slučajevima stalno formirati "ogromna posebna sredstva iz proračuna". Umjesto toga, smatra Weil, za sve građevine mora postojati obvezno osiguranje od prirodnih nepogoda. Time se, kaže on, sprječava da neki ne žele sklopiti osiguranje, a drugi pak ne dobiju ugovor od pružatelja usluga jer je rizik prevelik.

Politička rasprava o obveznom osiguranju zgrada

Ipak FDP, koji u vladajućoj koaliciji na saveznoj razini sa SPD-om i Zelenima, to odbija. Ministar pravosuđa Marco Buschmann (FDP) rekao je krajem 2022.: "U vrijeme ekstremnog financijskog pritiska na privatna domaćinstva trebali bismo se držati podalje od svega što stanovanje i život u Njemačkoj čini još skupljima." Buschmann se osvrnuo na savezne zemlje koje, prema Ustavu, imaju zakonodavnu nadležnost ako njemačka savezna vlada ne donosi nikakve propise.

To je upravo ono što savezne zemlje sada žele učiniti. Na sljedećoj konferenciji pokrajinskih premijera trebalo bi se odlučiti o obveznom osiguranju, najavio je bavarski premijer Markus Söder na javnom servisu BR2. On je naglasio da je načelo dobrovoljnosti sigurno bolje, ali da te štete ne može uvijek jednostavno nadoknaditi država.

Briga zbog visokih premija osiguranja

Osiguravatelji nisu nimalo sretni zbog toga. U ovoj branši navode da obvezno osiguranje može funkcionirati samo ako država djeluje kao svojevrsni reosiguratelj, odnosno ako uskoči i pokrije troškove u slučaju većeg štetnog događaja koji premašuje financijska sredstva osiguravajućeg društva.

S druge strane, stranka Ljevica je zabrinuta zbog visine premija osiguranja. U ovoj stranci navode da je neophodno solidarno osiguranje s pristupačnim policama, za što država mora dati subvencije. Da bi se to postiglo Ljevica traži suspenziju kočnice zaduženja koja je ugrađena u njemački Ustav.

Kancelar Scholz najavljuje pomoć

Tijekom posjeta Bavarskoj kancelar Olaf Scholz (SPD) je obećao financijsku pomoć njemačke vlade za područja koja su trenutno pogođena poplavama. “Naravno da ćemo nastaviti unapređivati praksu solidarnosti koju imamo u Njemačkoj", poručio je on.

S obzirom na to da je već četvrti put ove godine putovao na poplavljena područja, Scholz je rekao kako mora biti jasno da nije riječ o izoliranim događajima. Zato političari, naglasio je, moraju djelovati. "Dakle, ne možemo zanemariti obveze zaustavljanja klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek", rekao je Olaf Scholz.