Njemačka u potrazi za partnerima u jugoistočnoj Aziji

Nikada ranije nisu i njemači kancelar i vicekancelar putovali u Singapur u isto vrijeme. „Moramo reorganizirati našu trgovinsku politiku", rekao je njemački ministar privrede i energetike Robert Habeck na Azijsko-pacifičkoj konferenciji njemačke privrede (APK) tijekom proteklog vikenda. Azijsko-pacifička regija je puno veća od Kine", dodao je kancelar Olaf Scholz, koji je također sudjelovao na APK.

„Diverzifikacija" je popularna riječ koju su obojica stalno ponavljali. Pored Kine, Njemačka traži nove partnere u Indo-Pacifiku, kako bi smanjila ovisnoist o autoritarnoij Kini. Ali Berlin kaska za drugima - ova regija već ima uhodane trgovinske odnose s mnogim zemljama u svijetu.

Dok su se Kina i SAD godinama fokusirale na Indo-Pacifik, Njemačka se do sada prvenstveno fokusirala na Kinu. Pored ovih političkih teškaša, Njemačka tu sada igra samo sporednu ulogu.

Merkel je 12 puta putovala u Kinu

Nikada ranije njemački političari se nisu toliko zanimali za jugoistočnu i istočnu Aziju. Tijekom svojih šesnaest godina na funkciji, Angela Merkel je dvanaest puta putovala u Kinu. Samo jednom je posjetila Indoneziju, Singapur i Vijetnam. Ali, ove godine se to promijenilo.

Urujnu je šest njemačkih Eurofightera prvi put sudjelovalo na međunarodnim manevrima u Australiji. Mornarica je prethodno poslala „Fregatu Bayern” na sedmomjesečno putovanje u Aziju. U srpnju je ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock posjetila otoćku državu u južnom Pacifiku Palau i imenovala specijalnog izaslanika za tu regiju.

Prije toga je sudjelovala na sastanku ministara vanjskih poslova G-20 u Indoneziji, a zatim je odletjela u Japan. Početkom studenog je savezni predsjednik Steinmeier posjetio Japan i Južnu Koreju, svrativši i u Singapur. A kancelar Scholz je trenutno na svom trećem putu u Aziju u posljednjih jedanaest mjeseci.

Preorijentacija Njemačke

„Potrebne su nam druge zemlje, drugi partneri", rekao je Habeck tijekom vikenda u Singapuru. U određenim kritičnim područjima ne bi trebalo dozvoliti jednostranu zavisnost od Kine. Međutim, to ne znači da je riječ o ekonomskom odvajanju od Kine, rekli su u ponedeljak i Habeck i Schiolz. „Diverzifikacija ne znači odvajanje", rekao je kancelar. Iako Kina ostaje „važan ekonomski i trgovinski partner", posljednjih godina se situacija značajno promijenila. „To se mora ogledati i u našem političkom i gospodarskom pristupu", naglasio je Scholz.

Za vrijeme Angele Merkel Kina je postala najvažniji trgovinski partner Njemačke. Ali, otkako je na vlasti Xi Jinping, Kina je postala agresivnija. Ukoliko bi došlo do rata oko Tajvana između Kine i SAD, Njemačka bi se našla u teškoj poziciji. Uvođenje sankcija Kini bi za njemačku ekonomiju bile puno gore nego ove u aktualnoj energetskoj krizi. Stoga se sada traže alternative u Indo-Pacifiku.

Globalna vrata umjesto Puta svile

Zemlje u regionu već imaju mnogo partnera: SAD su važan sigurnosni partner za zemlje poput Japana, Australije i Južne Koreje. Kina ulaže u regiju od 2013. godine u okviru Inicijative Pojas i put (BRI). U zemljama poput Kambodže, Tajlanda, Indonezije i Šri Lanke, veliki infrastrukturni projekti se financiraju kineskim novcem.

EU je tek u prosincu prošle godine odgovorila svojim projektom „Globalna vrata" (Global Gateway). On je zamišljen kao alternativa kineskom „Novom Putu svile", s ciljem podržavanja zemalja u razvoju u izgradnji infrastrukture i digitalizaciji. Za ovu namjenu do 2027. trebalo da bude izdvojeno oko 300 milijardi eura iz privatnih i državnih izvora. Međutim, projekt je doduđe najavljen, a s konkretnom se realizacijom još nije daleko odmaklo.

Prve mjere

Njemačka vlada je 2020. objavila „Smjernice o Indo-Pacifiku" s ciljem dugoročnog jačanja uloge Njemačke u regiji. „Indo-pacifička strategija" EU objavljena je u rujnu 2021. i već je dala prve konkretne rezultate.

Odnos EU-ASEAN (Asocijacija nacija jugoistočne Azije) je podignut na nivo strateškog partnerstva, počele su konzultacije o sigurnosnoj politici s Japanom i Australijom, a postoji i sporazum EU-ASEAN o zračnom prometu.

Međutim, mnogi planirani sporazumi o slobodnoj trgovini u regiji sa zemljama poput Indije i Indonezije stagniraju.

Nova kineska strategija

Njemačka vlada je najavila kritičku „kinesku strategiju" za sredinu sljedeće godine. U koalicijskom sporazumu, Kina je već opisana kao „suparnički sustav" i otvoreno se trematizira pitanje kršenja ljudskih prava. Usklađivanje ova dva dokumenta bit će balansiranje na koje Peking gleda sa sumnjom.

U APK u Singapuru, Habeck je stalno govorio da bi nova trgovinska politika trebala biti „bazirana na vrijednostima". On želi suradnju sa zemljama koje teže socijalnim standardima, zaštiti klime i zaštiti manjina.

Ali, ni većina zemalja jugoistočne Azije ne ispunjava ove standarde ili njima upravljaju autokrati. Tako je primjerice Vijetnam, koji je Scholz upravo posjetio, zemlja gdje su na vlasti komunista i s rekordnim brojem političkih zatvorenika. Vijetnam ne osuđuje ni rat u Ukrajini zbog bliskih veza s Rusijom.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu