Njemačka: u svađu oko ovaca i vukova uključila se Vlada

Za službeni početak rada „Saveznog centra za životinje koje pasu i vukova", savezna ministarka poljoprivrede Julia Klöckner izabrala je livadu za ispašu ovaca u divljinama Brandenburga - samo sat i pol vožnje od berlinske vladine četvrti. 

Ministrica od djetinjstva ima kontakta s poljoprivredom i selom. Na sastanku se pojavila u proljetnom kostimu, možda malo preurbano, ali: to ju nije spriječilo da čučne i pomazi jedno  janje, te da ga kasnije čak i zagrli.

No, ovdje se ne bi trebalo raditi o „slatkim" slikama, rekla je ministrica u govoru na licu mjesta. Prežestok je sukob u koji bi se sad htjela umiješati politički. 

„Kao što vuk ima pravo na zaštitu, tako to imaju i naše životinje na ispaši", rekla je ministrica. „Te naše životinje su nam potrebne za njegu i održavanje naših kultiviranih pejzaža. Povratak vuka ne bi trebao dovesti do toga da se „u nekim regijama Njemačke držanje životinja na ispaši dovodi u pitanje".

„Populacija vukova se udvostručuje svake tri-četiri godine"

U posljednjih 100 godina stada domaćih životinja držanih na otvorenom se nisu morala posebno štititi – s obzirom na to da su vukovi i medvjedi u Njemačkoj bili istrebljeni. Ali to se promijenilo početkom tisućljeća. Grabežljivci su se doselili iz Poljske. Trenutno uglavom naseljavaju područja uzduž rijeke Labe. 

Od tada je vuk, pre svega među zaštitnicima prirode, vrlo dobrodošao. Jer, vuku je priznata važna uloga u ekosustavu: hraneći se na svoj iskonski način, on pazi da bolesne divlje životinje ne žive predugo.

Ali - vukovi ne jedu samo jelene u šumi, nego i ovce, koze i drugu stoku s pašnjaka. To godinama izaziva nezadovoljstvo pogođenih stočara. Jer, držanje životinja za ispašu godinama se promovira kao prirodna alternativa industrijskoj masovnoj proizvodnji mesa i mliječnih proizvoda. 

Ministrica je navela brojke koje bi trebale pojasniti problem:    2006. su vukovi napali ili usmrtili 40 domaćih životinja. A 13 godina kasnije, 2019. čak 2900 životinja. To također ima veze s povećanim brojem vukova, rekla je Klöckner. „Populacija vukova se udvostručuje svake tri do četiri godine. Dakle, mora se raditi i na „uklanjanju" vukova, odnosno ciljanom odstrjelu.

Savezna vlada želi stvoriti platformu

Ovce na pašnjaku na kojem je gostovala Julia Klöckner pripadaju Carini Vogel. Ona potječe iz ovog kraja i vjeruje da je zajedništvo moguće. „Kao pastiri za zaštitu prirode, uvjereni smo da je ekološko upravljanje pašnjacima prilagođeno životinjama moguće čak i pod teškim uvjetima uz prisustvo vuka!", piše ona na svojoj internetskoj stranici. To je naročito moguće uz pomoć ograda i pasa.

Upravo tu bi trebao pomoći novi  Državni centar za životinje koje pasu i vukova. 

„Stvaramo platformu koja razvija praktična rješenja - uključujući informacije o troškovima i mogućnostima financiranja", kaže Hanns-Cristoph Eiden. Glavna područja rada su „umrežavanje i dijalog, prijenos znanja i identifikacija onoga što treba istraživati".

„To na selu ne zanima nikog živog"

Većina (njemačkih) vukova trenutno živi u Brandenburgu. Njih nadgleda pokrajinska institucija za menadžment vukova. Trenutno se govori o 47 čopora, plus nekoliko parova i - vukova samaca. To nije malo. 

Zato u Brandenburgu stočari prosvjeduju već godinama. Od 2017. održavaju se takozvane „vučje noćne straže" s „vatrom upozorenja" kojima stočari i lovci žele skrenuti pažnju na sebe i demonstriraju protiv širenja vuka. Organizatori su odnedavno počeli nastupati širom Njemačke. Sebe nazivaju „Slobodni seljaci". 

„Imamo 480 članova u Brandenburgu i 1250 članova širom Njemačke", kaže Reinhard Jung, službenik za medije u interesnoj grupi obiteljskih gazdinstava. 

To što radi Julia Klöckner „na selu ne zanima nikog živog", kaže Jung za DW. „Ljudi su razočarani. Pogotovo što se tiče ispaše goveda, vuk je sada psihološki razlog zbog kojeg ljudi odustaju. „Ne možeš podnijeti stalno gledati mrtve životinje kako leže na pašnjaku."

A zaštitne ograde? Mada su visokotehnološke, visoke 1,20 metara, ne rade kako treba. Dakle, ne uspijevaju uspješno vuka držati podalje od stoke. „To je suludo", kaže Jung.

Spor stiže do pokrajinskih parlamenata

Politički pritisak je porastao i u parlamentu savezne pokrajine Brandenburg. Na jesen 2020. pokrajinska udruga poljoprivrednika raskinula je suradnju s pokrajinskom vladom - zbog različitih pogleda na stvar s vukovima. 

Krajem siječnja parlament Brandenburga glasao je za olakšavanje odstrjela takozvanih „problematičnih vukova". Postoji i inicijativa „Zona bez vukova", kojoj su se pridružila 52 grada i općina u Brandenburgu.

Za mnoge pokrajine u zapadnoj Njemačkoj ova tema je još uvijek relativno nova, jer vuk vrlo polagano migrira na zapad. Ali u međuvremenu su vukovi i tamo sve češće po naslovnicama. Tako da će se spor oko vukova u Njemačkoj vjerojatno nastaviti i u godinama koje dolaze.