Njemačka: usvojeni stroži propisi o migracijama
18. listopada 2024Sigurnosni paket usvojen je glasovima zastupnika stranaka vladajuće koalicije koju čine Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i Slobodna demokratska stranka (FDP). Paket se sastoji od dva dijela: jedan se odnosi na zakone o migracijama i nošenju oružja, a drugi na proširenje ovlasti policije i sigurnosnih službi u cilju efikasnijeg suzbijanja terorističkih prijetnji.
Oba dijela su u Bundestagu ovoga petka (18.10.) dobila većinu. No dio sigurnosnog paketa koji se odnosi na ovlasti policije i sigurnosnih službi nije dobio suglasnost u Bundesratu, predstavništvu saveznih pokrajina čiji je pristanak nužan za usvajanje određenih zakona. Sada će najvjerojatnije biti formiran odbor koji će posredovati između savezne vlade i Bundesrata oko postizanja kompromisa.
Stroži propisi o migrantima
Tražitelji azila, koji su svoj zahtjev u skladu s Dablinskim sporazumom trebali podnijeti u nekoj drugoj članici Europske unije, neće više imati pravo na socijalna davanja - ako je njihova deportacija pravno i faktički moguća. Iznimke će se primijeniti i u slučajevima kada su pogođena djeca.
Pravo na zaštitu gube i izbjeglice koje iz Njemačke privremeno putuju u svoju domovinu, kao i one koje su počinile kaznena djela s antisemitskom ili homofobnom pozadinom. Također bi trebale biti olakšane deportacije osoba kojima je odbijen zahtjev za dodjelu azila.
Veće ovlasti policiji
Bit će pooštren i Zakon o oružju. Zabrana nošenja oružja na masovnim manifestacijama odnosit će se i na noževe, koji će sada biti izričito spomenuti u zakonu. No i tu su predviđene iznimke, na primjer za određene profesije. "Zabranjujemo noževe na javnim manifestacijama i omogućujemo pokrajinama uvođenje dodatne zabrane noževa. A to se može kontrolirati i bez povoda", rekla je ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) obrazlažući u Bundestagu zakonske izmjene.
Drugi dio usvojenog paketa trebao je omogućiti policiji i sigurnosnim službama usporedbu biometrijskih podataka na internetu u određenim slučajevima. Traženje lica i glasova putem automatiziranih aplikacija bilo bi dozvoljeno samo ako to odobri sud na zahtjev predsjednika Saveznog ureda kriminalističke policije (BKA) ili njegovog zamjenika. U hitnim slučajevima šef BKA-a ili jedan od njegova tri zamjenika može sam dati nalog koji vrijedi maksimalno tri dana.
Kritike oporbe i humanitarnih organizacija
Stranke Unije (CDU/CSU) u raspravi u Bundestagu su kritizirale da mjere ne idu dovoljno daleko. "Ovaj takozvani sigurnosni paket je uglavnom neučinkovit", rekao je glasnogovornik za unutarnju politiku Alexander Throm (CDU). Alternativa za Njemačku (AfD) je pak kritizirala migracijsku politiku, dok je Clara Bünger (Ljevica) paket opisala kao „neučinkovito rješenje za borbu protiv ekstremizma i islamizma".
Potpredsjednik FDP-a Konstantin Kuhle priznao je da paket ne ide dovoljno daleko, ali ga je nazvao korakom u pravom smjeru. Potpredsjednik kluba zastupnika Zelenih Konstantin von Notz branio je promjene zakona kao razumne i primjerene. Zahtjevi Unije za paušalnim odbijanjem migranata na njemačkim granicama, upozorio je, ugrožavaju Europu.
Organizacija za izbjeglice Pro Asyl oštro je kritizirala zakonske izmjene. "Ovaj zakon vodi do namjerno izazvanog beskućništva i siromaštva tražitelja zaštite", smatra Pro Asyl.
Povod
Vjerojatno islamistički motiviran napad nožem na gradskom slavlju 23. kolovoza u Solingenu potaknuo je žestoku raspravu u Njemačkoj. U napadu su ubijene tri osobe, a osam ih je ozlijeđeno. Osumnjičeni Sirijac trebao je biti deportiran u Bugarsku 2023. godine, ali do toga iz raznih razloga nije došlo.
Nakon tog napada vladajuća koalicija se dogovorila oko pooštravanja zakona koji se tiču migracija i posjedovanja oružja, kao i oko davanja većih ovlasti istražiteljima.