Njemačka uvjetuje put Srbije u EU

Srbija je prva zemlja u procesu eurointegacija koju će u svojstvu povjerenika za pregovore o proširenju posjetiti Johannes Hahn. Svoj dolazak u Beograd (20.11.), na samom početku mandata, Hahn ocjenjuje kao pokazatelj koliko je politika proširenja i nadalje važna za Europsku uniju. U briselskim diplomatskim krugovima upravo Srbija slovi za trenutno „najboljeg đaka“ u procesu približavanja Uniji. U posljednje dvije godine Srbija je, prema ocjeni službenog Beograda, ubrzala svoj europski korak kroz dijalog sa Prištinom i početak pregovora o članstvu u EU. U Bruxellesu te procjene potvrđuju, ali i dodaju kako tako stečena „nova pozicija“ otvara doduše nove mogućnosti, ali nosi i nove obaveze za zemlju.

Upravo će „mogućnosti i obaveze“ koje Srbija ima na svom europskom putu biti predmet razgovora Johannesa Hahna sa srpskim političkim predstavnicima: „Srbija mora nastaviti ispunjavati svoje obaveze, a brzina pregovora zavisit će od napretka reformi na ključnim područjima, kao i od nastavka normalizacije odnosa sa Kosovom“, najavio je Hahn pred odlazak u Beograd. On je istovremeno izrazio i očekivanje da će Srbija već uskoro otvoriti prva pregovaračka poglavlja i tako zadržati postignuti elan u pregovorima o članstvu. Međutim ni sam povjerenik za pregovore o proširenju u ovom trenutku ne može odgovoriti na pitanje kada bi to konkretno moglo biti. I dok, sa jedne strane, Srbija kaže kako je „spremna“ za otvaranje prvog poglavlja u pregovorima o članstvu, u EU još ne postoji konsenzus kada i koja poglavlja bi mogla biti otvorena.

Kosovo i dalje prioritet na europskom putu Srbije

Od 35 poglavlja iz pregovaračkog okvira, Srbija je do sada privela kraju screening za 22 poglavlja. Najdalje se stiglo u pripremi za otvaranje poglavlja 32.(financijska kontrola), gdje je u tijeku usvajanje pregovaračke pozicije u Vijeću EU. Istovremeno, novi pristup EU podrazumijeva da se među prvima u pregovorima o članstvu otvaraju neka od najtežih i najzahtjevnijih poglavlja, među kojima su ona koja se odnose na vladavinu prava i slobode (poglavlja 23. i 24.), a u slučaju Srbije i poglavlje 35. ( odnosi s Kosovom).

Baš Njemačka inzistira da se poglavlja u pregovorima sa Srbijom otvore tek pošto dođe do napretka u primjeni Briselskog sporazuma. Berlin prije svega traži implementaciju dogovora o formiranju zajednice srpskih općina na Kosovu.“ Kada otvorite pregovore o članstvu onda „u paketu“ morate imati svih 28 zemalja članica. Ako Njemačka to vidi kao pitanje nacionalnog prioriteta onda mi moramo poštivati njihov stav“, objašnjava član Europskog parlamenta iz Velike Britanije Charles Tannock. „Zalažem se od početka za bolje odnose Beograda i Prištine. Trenutno imamo probleme (oko formiranja vlasti) na Kosovu. Nijemci imaju svoj stav, druge zemlje članice svoj, ali mi funkcioniramo po načelu konsenzusa. Britanska vlada je fleksibilnija kada je riječ o ovom pitanju“, kaže Tannock.

U Bruxellesu istovremeno odbacuju nagađanja o tome kako je pitanje otvaranja pregovaračkih poglavlja sa Srbijom uvjetovano odnosom Beograda prema Moskvi odnosno neusklađivanjem Srbije sa vanjskopolitičkim i restriktivnim mjerama EU prema Ruskoj Federaciji.

Odnosi Beograda i Moskve nisu uslov ali jesu signal

„Svaka zemlja ima svoju povijest i određene odnose prema drugim zemljama. Zato i postoje pregovori o članstvu, tijekom kojih se postepeno razgovara. Nije dovoljno samo kopirati europske standarde, već cijelo društvo mora htjeti krenuti ka EU, a politika je ono što proizlazi iz zajedničkog društvenog razumijevanja. Zato je bitno da se kroz intenzivnu suradnju Srbija kreće ka EU, a to će potom imati i utjecaj i na vanjsku politiku te zemlje. Trenutno imamo različite stavove, ali o tome razgovaramo i uvjeren sam u pozitivan ishod“, poruka povjerenika za pregovore o proširenju.

Hahn tim riječima potvrđuje službenu politiku Europske unije po kojoj zemlja kandidat za članstvo svoju vanjsku politiku može korak po korak usklađivati s europskom vanjskom i siguronosnom politikom. On međutim naglašava i važnost „slanja pravih signala“ iz Srbije, koja „sama mora odluči koliko brzo će se kretati u pregovorima o članstvu.“ Nije tajna da se u Bruxellesu vanjskopolitičke aktivnosti Srbije, kao „prve među zemljama kandidatima za ulazak u EU“, prate sa posebnom pozornošću. I dok Beograd dobiva svu europsku podršku i pohvale za „ulogu lidera“ u oblasti suradnje u regiji, činjenica da se u Srbiji ruskom predsjedniku u čast organizira vojna parada, te da se na Putina i Moskvu „gleda kao na uzor“, svakako nisu od pomoći u ostvarivanju onoga što srpska vlada definira kao prvi vanjskopolitički prioritet zemlje, a to je članstvo u Europskoj uniji.