Njemačke robne kuće na samrti

Dok je u Njemačkoj 70-ih godina na robne kuće otpadalo 12 posto trgovinskog prometa, danas je to još samo 3,5 posto. Kriza je počela već u 90-im godinama, kada su se na jeftinim livadama u predgrađima počeli otvarati trgovački centri.

Bilo je to vrijeme kada su se u Njemačkoj raspali neki od tradicionalnih velikih lanaca robnih kuća, poput Hortena ili Hertie. Mada je marka Hertie kasnije ponovo oživljena, ova poslovna grupa je danas ponovo insolventna - procjenjuje se da će nakon stečajnog postupka samo polovica od sadašnje 72 filijale preživjeti.

Za kupovinu treba pravi 'štimung'

Zanimljivo je da se s problemima ne susreću prodavaonice jeftinih proizvoda i one koje nude luksuznu robu, nego baš one sa širom ponudom za srednje slojeve. Marco Atzberger iz Instituta za istraživanje trgovine kaže da je taj trend počeo još prije nekih 15 godina, ali da su trgovački koncerni "prespavali" pravi trenutak i prekasno reagirali. Oni su premalo ulagali u razvijanje svog brenda, ponude i objekata. Njima jednostavno nedostaje ugodan ambijent koji potiče na kupovinu, kao i novi koncepti. Marco Atzberger smatra da su robne kuće trebale dosljednije provesti poslovnu ideju iznajmljivanja vlastitog prodajnog prostora pojedinim svjetski poznatim markama tekstilne industrije ili drugih grana. On tvrdi da se to u inozemstvu već odavno radi i jako dobro funkcionira.

Internet - smrt za robne kuće

Osim toga veliku konkurenciju su robne kuće dobile u sve raširenijoj pojavi kupovine putem interneta. Atzberger smatra da se u tom nadmetanju robne kuće nikako ne bi trebale upuštati u borbu sa što nižim cijenama. Nijemci kao kupci vrlo pažljivo prate kretanje cijena, i rado se odlučuju za najjeftiniju varijantu. U konkurenciji s internetom robne kuće tu nemaju ozbiljnu šansu. Zbog toga bi one trebale u svoje poslovanje utkati nešto više emocionalnosti, stvoriti ugodno ozračje za pri kupovini. To, međutim, nije jednostavno: preuređenja su vrlo zahtijevna i skupa, a i to funkcionira samo na izrazito povoljnim položajima, što znači da za većinu uopće i ne dolazi u obzir.

Robna kuća izumire - živio šoping-centar

Najveći problem robnim kućama ipak predstavljaju novi, moderni šoping-centri. Oni pod jednim krovom ujedinjuju različite specijalizirane prodavaonice, od modnih butika, preko knjižara sve do hi-fi- i foto-opreme. Tu stručnjaci savjetuju kupce i prodaju im kvalitetnu robu - za svakog ponešto ali na visokom nivou.

Trenutno u Njemačkoj ima već oko 400 takvih šoping-centara, a još petnaest bi ih trebalo biti otvoreno samo iduće godine. Njihovi vlasnici nisu tradicionalni trgovački koncerni već financijski investitori, koji centre grade i postavljaju središnji menadžment. Ta se uprava onda brine za šoping-centar kao jedinstvenu cjelinu, sve je usklađeno jedno s drugim: od radnog vremena i dovoljne ponude besplatnih mjesta za parkiranje do prave mješavine ponude, kako sadržajne tako i s obzirom na kategoriju cijena. Po mišljenju Atzbergera, toga u gradskim središtima nema pa je posljedica pad njihove privlačnosti za kupce. To se negativno odražava i na atraktivnost robnih kuća - šopig se zbiva negdje drugdje.