Njemački biskupi vraćaju lopticu papi Benediktu XVI.

Čelnici katoličke crkve Njemačke su na svojem redovitom proljetnom zasjedanju okusili mnogo novina: u Hamburgu, gdje katolici čine jedva 10% stanovništva, njemački biskupi nisu zasjedali u nekom sakralnom prostoru, već u luksuznom, ali ipak običnom svjetovnom hotelu. Druga novina ih je čekala pred vratima: iako čelnici katoličke crkve svakako žele da javnost pokaže zanimanje za ono što imaju za kazati, njihovo proljetno zasjedanje pratila je prava horda novinara te golema pažnja javnosti.

Što će reći biskupi?

I među vjernicima i među katoličkim pastirima čule su se oštre reakcije nakon što je upravo Papa iz Njemačke u krilo majke crkve opet primio biskupa Williamsona. I on, kao i čitavo Bratstvo Pija X. kojem Williamson pripada, imaju i više nego upitne stavove o stravičnim nacističkim zločinima nad židovima. Papa je doduše i nakon reakcije njemačke kancelarke Angele Merkel još jednom ponovio kako osuđuje holokaust. Ali riječi su jedno, djela drugo. I zato je javnost s velikom pažnjom očekivala, što će reći biskupi u Njemačkoj koji već po tradiciji ne misle uvijek isto što se čuje u dalekom Vatikanu.

Nipošto se ne može reći kako su 67 prvih pastira ove zemlje homogena zajednica. U njoj je i kardinal Kölna Meisner i mnogi drugi, koji su spremni slijepo stati iza pape Benedikta XVI. - ma što god on rekao. A kada je riječ o holokaustu, dodatnu prašinu je nedavno podigao biskup Augsburga, Walter Mixa kada je na jednoj političkoj manifestaciji usporedio broj pobačaja s brojem žrtava holokausta.

Vatikan je daleko

Ne nedostaje niti liberalnih biskupa koji se trude katoličku crkvu voditi u ovom, 21. stoljeću. Bivši predsjedatelj Njemačke biskupske konferencije, kardinal Lehman iz Mainza već se 'proslavio' u sporovima s tadašnjim predstojnikom Kongregacije za nauk vjere u Vatikanu i desnom rukom pape Ivana Pavla II., kardinalom Ratzingerom kada je on ustrajao u svojim konzervativnim stavovima. Kardinal Ratzinger je sada Benedikt XVI., a novi predsjedatelj njemačke Biskupske konferencije je biskup Freiburga Robert Zollitsch. I on je spremniji prihvatiti raznolikost crkve, nego samo krutu dogmu.

Već na samom početku Konferencije u Hamburgu Zollitsch je novinarima dao što su čekali: 'oprao' je pastira iz Augsburga zbog njegovih neumjesnih usporedbi i izjavio kako "ne postoji mogućnost uopće usporediti holokaust sa bilo čim drugim". Ali kad je riječ o Bratstvu Pija X. i pitanju treba li Papa prihvatiti ovu konzervativnu sektu u okrilje crkve, bilo je mnogo teže naći neki odgovor koji bi sve zadovoljio.

Izjava izbrušena do posljednjeg detalja

Vijećalo se gotovo čitav tjedan - i Biskupska konferencija je završena zajedničkom izjavom koja je primjer političke mudrosti koju je Crkva sakupljala 20 stoljeća. Njemačkim biskupima je jasno da Bratstvo Pija X. ima svojih pristaša i u Njemačkoj. Koliko god da je njihovo glavno stajalište protivljenje promjenama koje su potaknute na II. Vatikanskom koncilu, manji je problem što čitaju misu na latinskom koliko tvrdokorno uvjerenje Bratstva da nisu oni zalutali, nego čitava katolička crkva i da su oni još jedini "pravi" vjernici.

Zato su se njemački biskupi složili oko teksta koji jednostavno konstatira činjenično stanje - i zapravo vraća lopticu papi Benediktu XVI. Biskupi su "konstatirali" kako Bratstvo Pija X. "nije u okrilju crkve" i kako su oni ti koji su odbili jedinstvo s Papom. Utoliko je na Bratstvu da prizna svoju "šizmu" - drugovjerje, i u postupnom procesu, ponovno krene prema jedinstvu s Papom i učenjem Crkve. Ali to, dodaju njemački biskupi, nije na njima da ocjenjuju - nego na Papi i Crkvi. Drugim riječima: svaka čast Benediktovim izjavama o "ruci pomirenja", ali dok je Bratstvo takvo kakvo jest, mira nema.

Bude se sjećanja

To je bio tekst ispod kojeg je svoj potpis moglo staviti svih 67 biskupa. Za vjernike, već i upotreba riječi "šizma" podsjeća na razdoblje na koje se Crkva doduše ne ponosi, ali kada su se "ognjem i mačem" podizale vojske protiv nevjernika. Naravno da se nipošto ne može reći da bi njemački biskupi sada pripadnike Bratstva poslali na lomaču. Šizma znači samo jedno: drugovjerje i spada u riječnik crkvenih pastira. No tim se riječima vjernike veoma jasno podsjeća kako je nemoguće da vjernik prisustvuje crkvenom obredu zajedno sa "drugovjernicima" i kako mu je bolje da s njima nema nikakvog posla. Biskupi se ipak nisu složili oko još jedne mjere koja im stoji na raspolaganju: da taj zaključak bude poslan kao Pastirsko pismo, dakle da se čita u baš svakoj katoličkoj crkvi u Njemačkoj na nedjeljnoj propovjedi. Ali zbog svih novinara i kamera u Hamburgu - to ionako nije bilo potrebno.

Autor: A. Šubić

Odgovorna urednica: S. Kobešćak