Njemački istok zaostaje

Od ujedinjenja Njemačke postoje velike ekonomske razlike između „starih" i „novih" njemačkih saveznih pokrajina. Prema jednoj novoj studiji istoku zemlje prijeti novi pad standarda. „Do 2045. će se, prema našim prognozama, razlike dodatno povećati", piše u studiji koju je izradio Prognos. Kao razlog te pojave navodi se iseljavanje i slab natalitet.

Pri tome razlike postoje ne samo između zapada i istoka, već i između sjevera i juga Njemačke. Bruto društveni proizvod po glavi stanovnika na istoku, zajedno s Berlinom, čini samo dvije trećine zapadne razine, a do 2045. godine će još više pasti, na vrijednost iz 2000. godine.

Demografski razvoj i gospodarski rast

Evo što znanstvenici još očekuju: Njemačka će u idućim godinama bilježiti gospodarski rast. Poslije toga će se smanjiti broj stanovnika, doduše do 2045. će taj proces teći nešto sporije nego što se ranije očekivalo. Preciznije rečeno, i za 27 godina će u Njemačkoj živjeti 80 milijuna ljudi. Danas ova zemlja ima nešto manje od 83 milijuna stanovnika.

Savezne pokrajine kao što su Hamburg, Bavarska, Hessen, Baden-Württemberg i Berlin mogle bi do 2045. povećati svoj BDP za više od polovice, dok se očekuje da se njegova vrijednost u Sasko-Anhaltskoj i Mecklenburgu i Prednjoj Pomeraniji ne poveća.

To je tako prije svega zbog demografskog razvoja – kada je o tome riječ, znanstvenici se oslanjaju na podatke Saveznog zavoda za statistiku. „Više ljudi – to u pravilu znači više radne snage i povećanje BDP-a", piše u studiji.

Nezaposlenost će se dalje smanjivati

Njemačka stari. Taj trend je poznat. Oni koji su rođeni 50-ih i 60-ih godina odlaze u mirovinu, životno očekivanje raste. Srednja starost Nijemaca (median) danas je 45,8 godina, a 2045. će biti 49,5 godina – procjenjuju znanstvenici. To znači da će se – osim u Hamburgu i Berlinu – smanjiti broj radno sposobnih stanovnika.

Zbog demografskih promjena smanjit će se i ukupan broj zaposlenih. Godine 2045. će biti osam milijuna manje onih koji su stari između 20 i 64 godine, kaže studija. Znanstvenici očekuju da će u budućnosti raditi više starijih osoba. Smatra se i da će osobe koje nemaju puno radno vrijeme raditi duže. Stopa nezaposlenosti je trenutno oko 5 posto, a za 12 godina bi trebalo iznositi oko 4,6 posto.

Problem s mirovinama

Kada u jedan fond novac uplaćuje sve manje ljudi, a sve više njih treba dobiti sredstva iz fonda, jednog dana će se pojaviti problem, posebno ako se zna da digitalizacija mijenja svijet rada, da će biti sve manje klasičnih radnih odnosa i da će više ljudi raditi samostalno i na poziv po potrebi.

Trenutno se socijalni fondovi još uvijek pune samo novcem koji se odbija od plaća zaposlenih. „Socijalnoj državi je potrebna aktualizacija", konstatira Prognos.

Prognos je istraživačka tvrtka koja je dio izdavačke kuće Georg von Holtzbrinck. Ona se bavi savjetovanjem poduzeća i političkih institucija.

bea/hb/sb (dpa, prognos-deutschlandreport.de)