"Njemački jezik je i egzistencijalno pitanje"
28. rujna 2011Oglas
Veleposlanici triju zemalja njemačkoga govornog područja - Savezne Republike Njemačke dr. Bernd Fischer, Republike Austrije Jan Kickert te Švicarske Konfederacije Denis Knobel predstavili su kampanju „Godina njemačkog jezika u Hrvatskoj 2011./2012.“. Njome se želi potaknuti učenje njemačkoga jezika u Hrvatskoj, posebice među mladim ljudima tijekom ove školske i akademske godine.
Brojni su razlozi zbog kojih učenje njemačkoga jezika u Hrvatskoj treba intenzivirati, a tek neki od njih su da je njemački najrasprostranjeniji materinski jezik u Europi, jer ga govori sto milijuna ljudi ili gotovo svaki četvrti građanin Unije. Uz to, jedan je od tri radna jezika u Europskoj uniji, Hrvatsku godišnje posjeti više od dva milijuna turista s njemačkoga govornog područja, a i sve veći dio gospodarske suradnje Hrvatske je sa zemljama njemačkoga govornog područja.
Lijepa iskustva iz Berlina
Glasnogovornik njemačkog veleposlanstva Bruno Boban ističe kako se ovim projektom želi „skrenuti pozornost hrvatskih građana i na projekte i aktivnosti Goethe instituta, Hrvatsko-njemačke gospodarske komore...“
Njemački veleposlanik dr. Bernd Fischer smatra kako skoro članstvo Hrvatske u EU-a pruža brojne mogućnosti svim hrvatskim generacijama, posebice mladima, pa je apelirao na roditelje da razmotre sve prednosti što za njihovu djecu znači učenje njemačkoga jezika kao prvoga ili dugoga stranog jezika.
Neki su već to shvatili. Tako je mlada pravnica Vanja Modrić pohađala, nakon što je diplomirala na zagrebačkom Pravnom fakultetu, tromjesečni tečaj njemačkog jezika u Berlinu i kaže kako joj je to bilo divno iskustvo.“Njemački sam, uz engleski jezik, učila u gimnaziji, ali sam ga odlučila bolje savladati. U studentskom kampusu upoznala sam brojne prijatelje, s kojima i danas održavam vezu, a upravo me Berlin potaknuo da se u svom poslu bavim zaštitom ljudskih prava.“, izjavila je za DW Modrić.
Njemački možda nije lak, ali se - isplati
Za razliku od nje fizioterapeutkinja Lucija Stamać nikad nije učila njemački jezik, a na pitanje bi li voljela, uzvratila je - „Zašto ne? Ja se solidno služim engleskim, najviše zahvaljujući glazbi, ali sam spremna i dalje učiti. A jezike je uvijek dobro učiti, pa i u mom poslu.“ No, priznaje Stamać, „sada za to naprosto ne mogu izdvojiti novac“.
Najuvaženiji hrvatski germanist prof. dr. Viktor Žmegač smatra kako je danas važno učiti njemački jezik jer on ima barem dvije funkcije. „Prva mu je funkcija njegovo dominantno značenje s obzirom na snagu njemačkog gospodarstva kao jadnoga od najvećih na svijetu. A druga mu funkcija proizlazi iz veličine njemačke filozofije, književnosti i kulture, čemu se i danas divimo i izučavamo ih.“
Generacije koje su učile njemački
Germanist Žmegač, međutim, priznaje kako će ljudima privlačnost njemačkog jezika narasti s obzirom na činjenicu da će njemačko gospodarstvo i danas i u budućnosti trebati kvalitetnu radnu snagu, koja će uz tehnološko znanje morati savladati i jezično pitanje. Zato, zaključuje Žmegač „učenje njemačkog jezika za mnoge ljude je i – egzistencijalno pitanje.“
Austrijski veleposlanik Jan Kickert bio je ugodno iznenađen kad je shvatio koliko ljudi zna njemački jezik ali se ubrzo uvjerio da su to pretežito stariji ljudi. No, možda je upravo ta ranija vezanost za njemački jezik, potaknula dobar dio učenika da izaberu taj, kako se govorilo „jezik umjetnosti i kulture“ za obavezni školski predmet.
Jer, valja reći da od 520 tisuća učenika u Hrvatskoj, njih gotovo 181 tisuća uči njemački jezik, od toga 112 tisuća učenika osnovnih škola i 67 tisuća srednjoškolaca.
Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. ur.: A. Šubić
Oglas