'Europska komisija od Hrvatske očekuje ozbiljne reforme'

"Posebno su ozbiljni 'rizici u odnosu na slabu konkurentnost, visoki vanjski dug i sve veći javni dug'. Komisija je nezadovoljna i borbom protiv korupcije, pravnom sigurnošću i tržištem rada. Pravila za prijevremeni odlazak u mirovinu su previše velikodušna, a plaće su u krizi prebrzo rasle", prenosi njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) iz najnovijih preporuka Europske komisije za Hrvatsku. List podsjeća da će u petak u Zagrebu boraviti potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis. FAZ nadalje piše kako Komisija kritizira da je "Zagreb uvijek iznova obećavao poboljšanja, ali da reforme nisu ispunile očekivanja". "Ako Hrvatska nastavi s nepoštivanjem proračunske discipline, Bruxelles bi joj mogao zamrznuti isplate iz fondova EU-a", upozorava njemački list.

Brojne zamjerke

List nadalje prenosi ocjenu da "Zagreb previše troši i premalo zarađuje" te donosi podugački popis onoga što prema mišljenju stručnjaka ne funkcionira: "Kontrola izdataka je manjkava, mnoga sredstva nestaju između razina državne uprave. Porez na nekretnine je među najnižima u EU-u, suzbijanje prijevare kod naplate PDV-a ne napreduje. Istodobno tvrtke pate zbog bezbrojnih davanja i predugih postupaka pred trgovačkim sudovima. Stečajno pravo se treba modernizirati. Osim toga, i dalje ima previše rada na crno."

Prema pisanju FAZ-a, Komisija smatra da je nadzor nad javnim poduzećima nedovoljan, a nije zadovoljna ni stanjem u zdravstvu, financijskom sustavu i obrazovanju.

List piše da analiza Komisije sadrži i preporuke hrvatskoj vladi, među kojima je i ona da napokon sanira državni proračun, uskladi plaće s produktivnošću, reformira socijalno osiguranje te poveća učinkovitost i kvalitetu pravosuđa.

"Samo Hrvatska i Grčka već šest godina u recesiji"

FAZ je o tome razgovarao s Dušanom Reljićem, šefom briselskog ureda Zaklade znanost i politika. On je izrazio sumnju u to da će vlada premijera Zorana Milanovića brzo poduzeti nužne korake i podsjetio da se u Hrvatskoj za koji mjesec održavaju parlamentarni izbori. Reljić je stoga za FAZ izjavio: "Ne mogu zamisliti da će poljuljani socijaldemokrati još prije izbora najaviti programe štednje s takvim velikim rezovima."

"Hrvatska je pored Grčke jedina članica EU-a u kojoj šest godina vlada recesija. Za to su krive i vlastite pogreške, ali i jednostrano usmjeravanje prema EU-u, kaže Reljić. Vlada je primjerice dala izgraditi skupe autoceste koje su u dovoljnoj mjeri iskorištene samo četiri mjeseca u godini. 'Te se milijune moglo produktivnije potrošiti'", prenosi FAZ zaključke Dušana Reljića.

Podbadanja i pragmatizam na relaciji Beograd - Tirana

U tekstu pod naslovom "Podbadanja i pragmatizam" list Neue Zürcher Zeitung komentira posjet srpskog premijera Aleksandra Vučića Albaniji: "S obzirom da je prvi put jedan srpski premijer kročio na albansko tlo, Vučićev posjet obje strane opisuju kao povijesni. (…) Vučić je uzvratio posjet Rami, koji je u studenome 2014. posjetio Beograd i tamo izazvao diplomatski fijasko. Pred srpskim medijima Rama je tada kazao da je Kosovo neovisna zemlja. Svojim domaćinima je savjetovao da priznaju realnost. Vučić je reagirao ljutito i rekao da neće dozvoliti vrijeđanje na domaćem terenu. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić tada se odbio sastati s Ramom."

Švicarski list podsjeća da je Albanija 2008. godine priznala Kosovo i prenosi: "Ujedinjenje Albanaca Kosova i Albanije je neizbježno, istakao je nedavno Rama. Pitanje je treba li se to dogoditi u sklopu pristupnog procesa Europskoj uniji ili izvan njega. Vučić je odgovorio putem Twittera da ujedinjenja nikada neće biti. Albanskom vodstvu je poručio da ne ugrožava regionalnu stabilnost. Unatoč dugom nizu podbadanja koja su prije svega namijenjena domaćoj publici, u Tirani i Beogradu postoji spremnost na određenu vrstu suradnje, pri čemu nemalu ulogu igra i pritisak iz Bruxellesa. (…) Kandidatima za članstvo EU je dao do znanja će im bez dobrosusjedskih odnosa pristup europskom klubu ostati zatvoren."