Njemački se jezik vratio u Osijek

Nije slučajno što se Međunarodni kazališni festival na njemačkom jeziku održava upravo Osijeku, jer poznato je “da je Osijek nekoć imao vrlo jaku tradiciju kazališta na njemačkom jeziku, da je u Osijeku glumljeno na kazališnoj sceni na njemačkom jeziku vjerojatno i prije nego na hrvatskom – jer takav je bio kulturni identitet samoga Osijeka. I, naša je zadaća bila nakon silnih godina, 50-60 godina ponovno vratiti jednu tradiciju njemačkog jezika na kazališnim daskama u Osijeku. Mislim da smo u tome uspjeli.“ Ispričao je tajnik Njemačke narodnosne zajednice – Zemaljske udruge Podunavskih Švaba, Vladimir Ham. Jer, iako njemački poslije Drugog svjetskog rata nije bio zabranjen, nije bilo preporučljivo pričati ga, tako da je njemačka nacionalna manjina u Hrvatskoj zaboravila materinski jezik. Ova organizacija koja ih okuplja sada to želi promijeniti – kazališite je alternativa školskim klupama i knjigama – svejedno stojite li na daskama ili sjedite u gledalištu.

Naučiti ih da misle njemački

Festivalu u Osijeku od prvih dana podršku je dala Isolde Cobet iz Temišvara, grada koji se može podičiti jedinim državnim kazalištem na njemačkom jeziku – pod njezinim vodstvom odvijaju se festivalske radionice. „Mislim da je svrha vježbi da se nešto zajedno postavi na pozornicu, da govore njemački, da misle njemački, jer to najviše nedostaje, čak i u Rumunjskoj“, kaže Cobet. Naime, iz te se zemlje iselilo i do 95 posto pripadnika njemačke manjine, tako da iako se u školi sve odvija na njemačkom, privatno i međusobno djeca pričaju rumunjski. „I ono što im nedostaje kao vježba jest misliti njemački,“ ponavlja Cobet. Iz Temišvara je dovela mlađu skupinu, jer, ponosno ističe, učenici koji su završili licej «Nikolaus Lenau» studiraju glumu, ne samo u Temišvaru, nego i u Grazu i Karlsruheu. Predstava je „Raspoloženja i hokuspokus“ – kolaž je to Čehovljevih jednočinki. Nekoliko suvremeno adaptiranih bajki, čak i Macbeth, jedno Cooneyevo djelo – predstave su koje su se također mogle vidjeti u protekla tri dana. A što je drugo mogla izvesti kazališna skupina iz gimnazije koja nosi ime Bertolda Brechta, nego jedno njegovo djelo: „Komad se zove „U guštiku gradova“. To je nešto od njegovih ranih radova,“ priča Bogdana Gatseva, voditeljica kazališne skupine iz jezične gimnazije bugarskog Pasardsika.

Poanta je u druženju tih mladih ljudi

„Djeca su oduševljena što mogu glumiti u ovoj kazališnoj skupini,“ nastavlja Gatseva: „Užitak je glumiti, uživate u jeziku ako možete sudjelovati na festivalima poput ovog koji okuplja mlade kazalištarce. Već smo tri puta gostovali u Temišvaru u Rumunjskoj, i moji učenici su uspostavili već dobre kontakte s rumunjskim vršnjacima i veselili su se što će se s nekima od njih vidjeti ovdje u Osijeku.“
No, stekli su i nove prijatelje, a nemalo su se iznenadili kada su shvatili da njemački ne mora biti jedini jezik sporazumijevanja – hrvatski i bugarski, kažu, vrlo su slični. Ipak, njemački je ono što ih je dovelo u Osijek.
„Svaka zajednica sa sobom donosi nešto vlastito, zajedno s njemačkim jezikom, snagom njemačkog jezika i naravno vlastitom osobnošću“, naglašava Isolde Cobet, koja svoje kazališno znanje i iskustvo prenosi na mlade. „Kazališni pedagozi koji rade u radionicama na festivalu profesionalni su glumci. Zaista možemo pratiti rad te djece – oni uistinu iz godine u godinu kroz te kazališne radionice, kako kod nas u Osijeku, tako i na festivalu u Temišvaru, postaju sve kvalitetniji glumci“ zaključuje Vladimir Ham.