Njemački strah od kineskog zmaja

"Mi smo samo jedno malo poduzeće. Ali tako smo često u Kini da se već osjećamo kao insideri", kaže Jørn Jørgensen, medicinski direktor Grupe klinika EuroEyes. 2013. njemu je kao prvom Europljaninu uspjelo u Kini otvoriti jednu kliniku za očne bolesti.

Očni kirurg je jedan od 600 sudionika hamburškog summita koji je počeo u petak (10.10.), a koji se održava svake dvije godine. "Od njegovog utemeljenja 2004. godine on se razvio u najvažniji sino-europski sastanak na vrhu u Europi", objašnjava u razgovoru za DW Hans-Jörg Schmidt-Trend, generalni direktor Trgovinske komore Hamburga. Od početka je ovaj skup zamišljen kao neka vrsta "Davosa u malom". Ove subote (11.10.) se tako na njemu očekuje i kineski premijer Li Keqiang.

"Poslušao sam apel premijera da jače investiram u Europu", kaže Chen Jianzhongu, izvršni direktor grupe Yueyannnig. Zbog toga je, poput preko stotinu drugih kineskih gospodarstvenika, došao u Hamburg. Njegova tvrtka si je postavila za cilj modernizirati poljoprivredu. U Njemačkoj je u potrazi za postrojenjima za proizvodnju pića i preradu mesa.

Kineski "šoping" po Njemačkoj

Na meti interesa kineskih ulagača nisu, međutim, samo postrojenja nego i čitava poduzeća. Vodeći njemački globalni igrači na njihovoj su "šoping-listi" u samom vrhu. Najpoznatiji slučaj je preuzimanje tvrtke Putzmeister od strane kineskog proizvođača građevinskih strojeva Sany. A kupovina njemačkog proizvođača viljuškara Kiona kojega je za 700 milijuna eura kupio kineski koncern Weichai Power do sada je rekordna pojedinačna investicija jednog kineskog poduzeća u Njemačkoj. Kinezi, međutim, nisu sada iznenada otkrili Njemačku i Europu, kaže Sun Yi, partnerica u konzultantskoj tvrtci Ernst&Young. Već pet, šest godina, upućuje, oni traže odgovarajuće segmente kako bi postigli tehnološke napretke. Konačno, zaključuje, ne žele zauvijek proizvoditi cipele i čarape.

U dužničkoj krizi europskih država kineski investitori su vidjeli svoju šansu da se za jeftine novce domognu europskih poduzeća. To je dovelo do toga da je 2013. godine preko 120 europskih tvrtki prešlo u ruke Kineza, četiri puta više nego 2004.

Za loš imidž Kine krivi - novinari?

Ali više investicija nije dovelo do većeg razumijevanja i povjerenja. "Nepovjerenje je, kada se gleda razdoblje od zadnjih deset godina, štoviše poraslo", tvrdi političar Zelenih u Europskom parlamentu Reinhard Bütikofer. Razlog tome je, smatra on, prije svega činjenica da se u Kini provelo premalo reformi. On pritom misli prije sverga na političke i pravosudne reforme.

Za loš imidž Kine u Europi su prije svega zaslužni mediji, tvrdi pak Liu Mingming, šefica odjela za Aziju u njemačkom tehnološkom koncernu Voith. Kako više od polovice Europljana nije u mogućnosti otputovati u Aziji, oni su upućeni na medije. Liu Mingming apelira na novinare da uravnoteženije izvještavaju o Kini.

"Ne bi trebalo glasonoše smatrati odgovornim za vijesti koje prenose", odgovara pak njemački političar Bütikofer, ali priznaje da bi se Europljani morali više informirati o Kini: "Ako jednog obrazovanog Kineza pitate za europske filozofe, nabrojat će vam više imena od obrazovanog Europljanina kojega pitate za kineske filozofe."

Izvjesno je da će se u budućnosti Kinezi još više angažirati u Europi. Nedavno su u Kini olabavljeni zakoni o investicijama u inozemstvu. Investicije do milijarde dolara ubuduće moraju biti prijavljeni samo u ministarstvu trgovine. Do sada je granica iznosila 100 milijuna dolara.

S druge se pak strane europske tvrtke nadaju da će profitirati od novog kineskog političkog kursa održivijeg i ekološkijeg gospodarstva. Europljani priželjkuju daljnje otvaranje kineskog tržišta, na primjer na području uslužnih djelatnosti i zdravstva, kaže Schmidt-Trenz, direktor hamburške Trgovinske komore. Tome se nada i liječnik i poduzetnik Jørgensen."Zdravstveno tržište je tržište s ogromnim potencijalom rasta", kaže ovaj oftalmolog. Najradije bi na svom operacijskom stolu vidio i samog kineskog premijera, jer i Li Keqiang, kao i 80 posto Kineza, nosi naočale.