'Njemački turisti traže više od sunca i mora'

Deutsche Welle: U srpnju je u Hrvatskoj boravilo manje njemačkih turista nego u istom mjesecu godinu dana ranije, tako da je već zavladala zabrinutost za turističku sezonu. No u kolovozu se stanje ipak znatno popravilo. Što je po Vašem mišljenju dovelo do toga?

Sibylle Zeuch: Prošle godine je zabilježen dolazak više od dva milijuna njemačkih turista u Hrvatsku. Taj broj je proteklih godina konstantno rastao. Ove godine su u srpnju važnu ulogu odigrale vremenske prilike. Na Sjevernom i Baltičkom moru imali smo izuzetno lijepo vrijeme. Na jugu Europe nije baš bilo tako. Ove godine je održano i Svjetsko prvenstvo u nogometu koje se protegnulo sve do skoro polovice srpnja. Mnogi Nijemci su zbog toga ostali kod kuće. Budući da je Njemačka ostala u natjecanju do samoga kraja, mnogi su tek tada počeli planirati odmor. Kada su vidjeli da je u Hrvatskoj u tom trenutku bilo loše vrijeme, odlučili su se za odlazak negdje drugdje.

Drugi faktor su ljetni školski praznici. U Njemačkoj oni ne počinju istovremeno, nego su organizirani tako da školarci u skoro svakoj saveznoj pokrajini odlaze na praznike u drugo vrijeme. Razlog je izbjegavanje gužvi na autocestama, ali i produženje sezone za njemačke turističke djelatnike. To kompletno razdoblje, od prvog dana praznika u prvoj pokrajini do posljednjeg dana u zadnjoj pokrajini, ove je godine iznosilo samo 73 dana što je ekstremno kratko. Time je i sezona bila osjetno kraća.

No Hrvatska je još uvijek među deset najomiljenijih inozemnih destinacija njemačkih turista.

Aktivni odmor sve popularniji

Koji turisti biraju Hrvatsku kao mjesto za odmor?

Tu je puno individualaca koji svoje putovanje planiraju sami, dakle, ne idu preko turističkih agencija. Tu je i mnogo ljubitelja prirode koji često putuju vrlo spontano. To su oni koji žele obalu, sunce i more. Bilo bi dobro kada bi im se ponudili i sadržaji u zaleđu. Po modelu: s jedne strane sunce i more, s druge aktivni odmor nešto dalje od obale. Na taj način bi se dugoročno oduševilo ljude i za unutrašnjost zemlje.

Kako bi konkretno trebale izgledati te ponude?

Tu su, naravno, vodeni sportovi poput surfanja, ronjenja, jedrenja, vožnje kajakom… No tu su i oni turisti koji žele voziti bicikl ili pješačiti na duže staze. Ima i onih koji u prvom redu žele kulturnu ponudu. Za njih se moraju razraditi odgovarajući programi. Važna je i ponuda za mladu publiku. To su ljudi koji Hrvatsku upoznaju ljetujući u kampovima da bi se kasnije ponovo vraćali. Španjolska i Grčka imaju takve stalne goste.

Moglo bi se privući više turista kada bi ponuda bila raznolikija. Te ponude bi se mogle razraditi u suradnji s turoperaterima koji bi se mogli pobrinuti i za dodatnu reklamu za zemlju. Mi smo analizirali šanse i potencijal koje nudi Hrvatska i došli do rezultata da mnogi Nijemci putuju u tu zemlju na odmor u privatnom aranžmanu. Bilo bi dobro kada bi putničke agencije imale nešto širu ponudu za Hrvatsku za različite ciljne skupine. Primjerice, da nema uglavnom samo hotela s tri ili četiri zvjezdice, nego da se ulaže i u luksuznije hotelske komplekse.

Što Hrvatska može naučiti od konkurencije?

Jedan od problema hrvatskog turizma je prekratka sezona. Kako produžiti sezonu?

Postoje zemlje koje imaju ponudu za turiste koji ostaju dulje vrijeme, recimo, preko zime. To funkcionira, primjerice, u Turskoj i Tunisu, jer je tamo zimi toplije nego u Njemačkoj. Sezonu se može produžiti i bogatijom ponudom studijskih putovanja i obilazaka kulturnih znamenitosti. I za one koji vole pješačenje ili vožnju biciklom ugodnije je odmor provesti u proljeće ili jesen, a ne na 30 stupnjeva Celzijevih. No za to je nužna odgovarajuća razvijena infrastruktura, recimo, razgranata mreža obilježenih pješačkih i biciklističkih staza, posebnih odmorišta i zalogajnica uz te staze, dovoljan broj radionica za popravak bicikla i slično.

Ove godine je Grčka zabilježila rekordni broj turista. Raste i broj njemačkih turista u Turskoj, a Španjolska je i dalje za Nijemce najomiljenija inozemna turistička destinacija. Što ta konkurencija radi bolje od Hrvatske?

Tu je raznolikost, tu su različite mogućnosti, studijska putovanja, brojne ponude za aktivni godišnji odmor. Zanimljiv je i primjer Turske koja ima veliku ponudu all-inclusive. No to nije moguće kopirati "jedan za jedan". Ako imate mala mjesta, s malim kafićima i restoranima, onda im naravno s all-inclusive ponudom radite veliku konkurenciju. Gradnja takvih hotela zato ima više smisla tamo gdje još nema razvijene infrastrukture. To je u Turskoj na mnogim mjestima tako. Također se mora paziti da se velikim projektima ne uništi priroda. Recimo, Španjolci i danas pate zbog toga. Prije svega otok Mallorca, s višekatnim betonskim hotelima. Kasnije se počelo rušiti takve hotele jer se primijetilo da se oni baš i ne traže toliko, da ljudi ipak žele ljetovati individualnije.

U Grčkoj pak postoje brojni mali hoteli u različitim kategorijama. To je ta širina ponude, ta mogućnost privlačenja različitih ciljnih skupina. Naravno, nikada neće biti moguće udovoljiti baš svima pa se zato treba ograničiti na određene skupine za koje će se razraditi kvalitetna ponuda.

Sibylle Zeuch je glasnogovornica Njemačkog saveza putničkih agencija (Deutscher ReiseVerband). Nakon studija germanistike, tijekom 90-ih godina je počela raditi u turističkoj branši. U uredu za odnose s javnošću Saveza radi od 2001. godine.