Njemačko gospodarstvo: stanje dobro, raspoloženje loše

Mit welchen Erwartungen startet die deutsche Wirtschaft ins neue Jahr? Ein Forschungsinstitut hat die großen Branchenverbände gefragt. Ergebnis: Gute Geschäfte, miese Stimmung.

Njemačko gospodarstvo je dobro organizirano kad se radi o zastupanju vlastitih interesa. Za svaku branšu postoji udruženje i usto i krovne organizacije poput Saveznog udruženja njemačke industrije. Te organizacije svojim poduzećima koja su članovi daju savjete, izrađuju zajedničke standarde i lobiraju. Tako udruženja i poduzeća financiraju i Institut njemačkog gospodarstva u Kölnu (IW). To je jedan istraživački institut koji zastupa gospodarsko-liberalne i stajališta poslodavaca.

Direktor IW-a Michael Hüther jednom u godini upita udruženja kakvo je raspoloženje kod njihovih članova. Rezultat tog upita je ove godine razočaravajući. Svako drugo udruženje je pesimistično i očekuje da će se stanje pogoršati u novoj godini. Ostatak je mišljenja da će sve ostati kao i dosad. Ali u napredak ne vjeruje nitko. "Prvi put od 2009. ponovno imamo procjenu da nijedna branša ne očekuje poboljšanje kad je u pitanju raspoloženje na tržištu", prenosi Hüther.

Loše raspoloženje ne znači loše poslovanje

Brige poduzećima zadaje prije svega dužnička kriza u eurozoni. No, lošije raspoloženje ne znači odmah i loše poslovanje. Samo 11 od 46 ispitanih udruženja očekuje da će 2013. godine uslijediti lošije poslovanje nego protekle godine. Naprotiv tomu, 20 poduzeća očekuje čak bolje bilance. To proturječno stanje lošeg raspoloženja na jednoj i pozitivnih očekivanja poslovanja na drugoj strani, Hüther obrazlaže iskustvima iz financijske krize: "Poduzeća su izuzetno oprezna. I žele izbjeći jedno, a to je pouka koje su iskusili krajem 2008. i početkom 2009., kad je sve iskliznulo iz ruku, kad je gospodarstvo zastalo. Stoga su poduzeća dosta opreznija te reagiraju ranije na nesigurnosti i cijene ih više. Utoliko to nije neopravdana procjena, već jednostavno izraz naučene lekcije i većeg opreza."Jedanaest od 46 udruga računa sa smanjenjem radnih mjesta u njihovoj gospodarskoj grani. U to spadaju rudarstvo, tiskarska industrija, banke i energetski sektor. Upravo kad su u pitanju energetski koncerni, politika snosi sukrivnju zbog lošeg raspoloženja, uvjeren je Hüther: "Kad promatrate kako je donijeta odluka o prelasku na obnovljive izvore energije, a vlada nije u stanju to provesti u djelo, onda se potencijalni ulagači pitaju: 'Što će me još snaći od nepredvidivih rizika, ako ni politika ne vlada projektima koje je sama definirala?'. To je odlučujuće: politika je, unatoč globalizaciji, vrlo važna. Jer ona odlučuje o okvirnim uvjetima na određenim lokacijama, o tome jesmo li u stanju biti uspješni u globalnoj konkurenciji, kao i jesmo li sposobni u zemlji osigurati radna mjesta i primanja." 

Prošle godine jak početak i slab kraj, a ove slab početak i jak kraj

Za razliku od energetskih tvrtki, klasična industrijska poduzeća pozitivno gledaju u budućnost: automobilska branša i, još jače, elektrotehnika i strojarstvo. "Posebno kod strojogradnje čak očekujemo da će porasti proizvodnja i investicije biti veće. Stvara se dolina, a naš pogled iz te doline je usmjeren prema gore", navodi Hüther. 

To opet odgovara prognozi gospodarskog rasta Instituta njemačkog gospodarstva u Kölnu. Nakon što je gospodarstvo 2012. na početku godine bilo jako a zatim oslabilo, ove godine bi razvoj trebao teći obrnuto: slab početak kojega bi trebalo pratiti poboljšanje gospodarkih prilika. Sve u svemu, Michael Hüther za 2013. očekuje gospodarski rast od 0,7 posto u Njemačkoj, što je tek malo niže od prethodne godine.