1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nogomet u sjeni rasizma

Peter Stützle13. listopada 2006

Europskim nogometnim stadionima u zadnje se vrijeme sve izraženije širi pošast uzvikivanja rasističkih parola. Sportski institut iz Bonna jednom je studijom istražio uzroke i načine borbe protiv rasizma vezanog «uz balun».

https://p.dw.com/p/9Zth
Njemački reprezentativac Asamoah je žrtva rasističkog iživljavanja
Njemački reprezentativac Asamoah je žrtva rasističkog iživljavanjaFoto: dpa

Sredinom ovog tjedna odigrane su kvalifikacijske utakmice za odlazak na Europsko prvenstvo u nogometu 2008. godine. Njemačka je u Slovačkoj slavila uvjerljivo 4:1, a Hrvatska je u Zagrebu porazila Engleze 2:0. Uoči i nakon te dvije utakmice zabilježeni su dijelom i vrlo dramatično okršaji navijača suparničkih ekipa. Huliganstvo srećom ni u jednoj ni u drugoj zemlji nije poprimilo katastrofalne, ali je zabrinjavajuće razmjere. Fenomen koji odgovornima u nogometu pričinjava još i veće glavobolje od nesilničkih sukoba fanova je rasizam i desni ekstremizam koji dolazi s tribina. O tom je fenomenu bonnski Savezni institut za sportske znanosti predstavio aktualnu studiju.

Zlobne primjedbe sa stajaćih mjesta na tribinama su jednostavno dio nogometa. No, jedna je stvar kada navijači njemačkog Schalkea viču «Skinite kožne hlače Bavarcima» i time pokušavaju provocirati pristalice Bayerna iz Münchena, a posve je druga stvar kada neki navijači imitiraju glasanje majmuna kada neki tamnoputi igrač ima loptu. Da ne spominjemo pjesme kojima se ismijavaju žrtve holokausta.

Njemački prvoligaši se rasizmu suprotstavljaju različitim akcijama; najveća na njemačkim stadionima bi se trebala dogoditi za dva tjedna. Njemački nogometni savez DFB, a i Svjetska nogometna federacija FIFA osim toga prijete sankcijama u slučaju rasističkih izgreda. I to s uspjehom, kako zaključuje Gunter Pilz, koji istražuje navijačko ponašanje: «Nakon zadnjih poteza DFB-a i FIFA-e, te na temelju njihovih statuta, po kojima se klubove može izravno kazniti ukoliko iz navijačkih blokova dođu rasističke parole, u međuvremenu su i rasisti počeli razmišljati o tome hoće li se ili ipak ne uzvikivati te parole. Mi smo kod organiziranih desnih ekstremista ustanovili da su oni jako vezani uz svoje klubove, pa se zato oni, u želji da ne naškode svojim ljubimcima, ponašaju politički korektno.»

No, to još ne znači da je iz njihovih glava nestao rasistički svjetonazor. Rasističke pjesme se više ne pjevaju za vrijeme utakmica, već u autobusima i vlakovima na putu prema stadionu. Profesor Pilz, koji je vodio studiju o «Promjenama u ponašanju navijača» objašnjava: «To se sada prebacuje u nižerazredne lige. Razlog je nepostojanje navijačkih projekata i drugih ponuda brige oko navijača, koji se ističu svojim problematičnim stavovima i načinima ponašanja. U nižim ligama je prisutan manji pritisak medija i manja kontrola od strane policije i klubova. Ponekad je razlog i manjkav angažman klubova i njihova loša financijska situacija.»

Kod onih najzagriženijih navijača, takozvanih «Ultrasa» samo manji dio navijača zastupa desno radikalne stavove, tvrdi Pilz. Zabilježene su i neke akcije «Ultrasa» protiv rasizma. Studija o ponašanju navijača na svojih 600 stranica između ostaloga preporučuje odgovornim osobama da u suradnji s tim navijačima počnu rješavati problem rasističkih izgreda u nogometu. A da rasizam po stadionima nije isključivo njemački fenomen, potvrđuju i istraživanja Saveznog instituta za sportske znanosti iz Bonna. Direktor instituta Jürgen Fischer: „Kako bi potakli međunarodnu razmjenu naših rezultata po prvi put smo u studiju uvrstili ne samo engleski sažetak istraživanja, nego i rusku verziju ishoda studije.“