Nova češka vlada: model za Mađarsku?

Bila je to teška smjena vlasti. Dva i pol mjeseca nakon parlamentarnih izbora u Češkoj sporni predsjednik vlade Andrej Babiš pripada prošlosti, a Češka Republika ima novu vladu. U petak (17.12.) je prisegnula nova vlada koja se sastoji od dvije koalicije s ukupno pet stranaka. Najjača stranka je liberalno-konzervativna Demokratska građanska stranka (ODS) iz koje dolazi predsjednik vlade Petr Fiala. ODS je u koaliciji s konzervativnom strankom TOP 09 i kršćansko-demokratskom Narodnom strankom (KDU-ČSL), a njihova koalicija je nazvana SPOLU (zajedno).

SPOLU je na parlamentarnim izborima početkom listopada skupa sa Savezom gradonačelnika i neovisnih (STAN) i liberalno-ekološkom Piratskom strankom osvojio 108 od ukupno 200 zastupničkih mjesta. Manje stranke u novoj vladajućoj koaliciji su orijentirane izrazito proeuropski, a ODS ih naziva „eurorealističnim".

Stranke u Koalicijskom ugovoru, koji je program nove vlade, kažu da zastupaju „temeljna načela češkog ustavnog poretka koji se zasniva na trodiobi vlasti, parlamentarnoj demokraciji utemeljenoj na slobodnom natjecanju političkih snaga i poštivanju ljudskih i građanskih prava te zaštiti manjina".

To je više od floskula, jer po mišljenju koalicijskih partnera demokracija je u Češkoj u vrijeme premijera Andreja Babiša jako oštećena. Osim toga očiti sukob interesa drugog najbogatijeg čovjeka u Češkoj i vlasnika koncerna Agrofert, koji je dobivao visoke subvencije iz EU-a, opterećivao odnose s drugim članicama EU-a i Bruxellesom. Ponovno sastavljanje vlade, koje je Babišu nakon izbora ponudio njegov dugogodišnji saveznik, predsjednik države Miloš Zeman, Babiš je odbio 15.10.2021.

Predsjednik nesklon Fiali

Pa ipak je još šest tjedana prošlo dok Zeman nije 28.11. konačno sastavljanje vlade ponudio izbornom pobjedniku Fiali. Dodatno kašnjenje je izazvalo zdravstveno stanje predsjednika. Najprije je liječen na intenzivnom odjelu, a nakon toga su liječnici dijagnosticirali da ima COVID 19. Unatoč tomu Zeman je inzistirao da osobno razgovara sa svakim od predloženih 17 ministara. Zbog korona-pravila ti razgovori su obavljani u ćeliji načinjenoj od akrilnog stakla koja je na društvenim medijima prozvana „akvarijem".

Dodatni problem je bilo to što je predsjednik 8.12. izričito odbio imenovati Jana Lipavskyja iz Piratske stranke ministrom vanjskih poslova. Razlog je to što se Lipavski prije nekoliko godina javno izjasnio za održavanje susreta Sudetskih Nijemaca u Češkoj. Ali, Fiala je inzistirao na imenovanju Lipavskog. Tek kad je Fiala zaprijetio tužbom pred Ustavnim sudom Zeman je popustio.

Prva koalicija od pet stranaka

Formiranjem vlade nova češka koalicija je položila prvi ispit. Jer, to je prvi put u povijesti Češke da vladajuću koaliciju čini pet stranaka, a koje su povrh toga vrlo različite. „To seže od konzervativnog do progresivnog", piše politički analitičar Tomas Jelinek u dnevnim novinama Pravo. On prognozira da će funkcioniranje vlade biti „komplicirano".

Drukčije mišljenje zastupa docent na politologiji Pavel Maškarinec sa sveučilišta u Ustiju nad Labem. „Nakon dugo vremena ovo će biti vlada koja ima jasnu većinu u parlamentu", kaže on za DW. Osim toga temeljna politička načela koalicijskih stranaka, osim pirata, su vrlo slična, kaže on. „Toliko građansku vladu već odavno nismo imali u Češkoj", kaže Maškarinec, „već samo zato ona će vladati pune četiri godine svoga mandata." Ovaj politolog osim toga ukazuje na činjenicu da Fialina koalicija i bez pirata ima 104 od 200 zastupničkih mjesta.

S Mađarskom će biti teže

Da reforme nakon faze autokracije i korupcije zahtijevaju kompleksne koalicije pokazuje primjer slovačke vlade premijera Mikulaša Dzurinde nakon prestanka vladavine autoritarnog predsjednika vlade Vladimira Mečiara 1998. godine. „U svojoj vladi sam imao bivše zatvorene disidente i bivše visoko rangirane komuniste, imao sam vjernike i ateiste, imao sam tri pripadnika mađarske manjine u Slovačkoj", rekao je Dzurinda nedavno na češkom radiju. Ipak, gotovo osam godina je ostao slovački premijer.

S tim modelom trenutno eksperimentira mađarska oporba u borbi protiv premijera Viktora Orbana. Politolog Pavel Maškarinec je siguran: „U Mađarskoj će biti teže nego u Češkoj." U Mađarskoj se oporba, istina, udružila od socijalista preko stranaka centra do bivših ekstremnih desničara. „Ali, oni ideološki nemaju gotovo nikakvih poveznica osim protivljenja Viktoru Orbanu. Čak i ako pobijede bit će im teško zajedno vladati", kaže Maškarinec.

Jednostavno neće biti ni u Češkoj. Ta zemlja se nalazi u višestrukoj krizi: porast broja infekcija koronavirusom, sve više cijene energije, veliki deficit državnog proračuna i inflacija od gotovo deset posto velik su izazov novoj vladi. „Nemamo jednostavnu polaznu situaciju, proteklih godina je puno toga zapušteno, zato se danas nalazimo pred velikim problemima", rekao je premijer Fiala prilikom imenovanja vlade, „zato odmah počinjemo s poslom." Vlada je se doista na svojoj prvoj sjednici, kratko nakon ceremonije imenovanja, bavila državnim poticajima za one građanke i građane koji teško mogu plaćati visoke cijene energenata.