Europska kvadratura kruga

Dvadeset sedam povjerenika – to je zapravo previše ljudi na premalo resora koji stvarno imaju smisla. To je uvijek bio i stav bivšeg predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera. Ali, pošto sve države EU i dalje inzistiraju na tome da imaju svog čovjeka u Bruxellesu, najviše tijelo EU raste sa svakim krugom proširenja.

Ursula von der Leyen ne vidi probleme pri raspodjeli zadataka timu povjerenika koji je predstavila u utorak. „Čak je bilo teško koncentrirati mnoge zadatke na onoliko ljudi koliko ih imamo", rekla je. Na pitanje DW-a ona je na konferenciji za novinare rekla da bi joj čak bilo potrebno i više ljudi kako bi Europsku uniju učinila vidljivom kao globalnog igrača.

Osam zamjenika, među njima troje super-zamjenika

Tako je Ursula von der Leyen mogla sebi priuštiti čak osmoro zamjenika. Troje od njih su „poslovodni potpredsjednici“, a ostalih petoro su normalni potpredsjednici. Svi oni za svoje zadatke formiraju timove od normalnih komesara. Neke ovlasti se preklapaju.

Neki resori su klasični, onakvi kakvi se mogu naći i u vladama zemalja-članica. Tako je budžet, prema sastavu koji je predstavljen, ali ga još nije odobrio Europski parlament, u rukama Johannesa Hahna, o unutrašnjim poslovima se brine Šveđanka Ylva Johansson, a o poljoprivredi – Poljak Janusz Wojciechowski. Drugi resori su takvi da su se novinari pitali, primjerice, što li to radi potpredsjednik “za očuvanje europskog načina života“. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je objasnila da je njen grčki potpredsjednik Margaritis Schinas, koji je dosada bio glasnogovornik Komisije, zadužen između ostalog za migraciju i druge teške teme.

Pored toga, s Nizozemcem Fransom Timmermansom sada postoji i poslovodni potpredsjednik za „europske zelene poslove“. On će biti zadužen za zaštitu klime, životnu sredinu, ali i energiju. Ursula von der Leyen, kako je rekla, želi Komisiju koja ne priča već – radi. „Naša struktura ne pridaje veliki značaj hijerarhiji, već se koncentrira na zadatke. Moramo biti u stanju brzo i odlučno sami regulirati važne stvari“.

Komisija kao ravnoteža

Kružnim pokretima ruku, bivša njemačka ministrica obrane je jasno pokazala da je pri formiranju Komisije morala dovesti u ravnotežu mnoge interese, stranke, zemlje-članice i osobne predispozicije kandidata. Iza nje se na pozornici Europske komisije mogla vidjeti projekcija s velikim kružnim dijagramom na kojem su se vidjela sva imena, zadaci i države-članice. Tako bi mogla zamisliti kvadratura kruga.

Nova poslovodna potpredsjednica Margrete Vestager zadužena je za poje s nazivom „Europa – spremna za digitalno doba“. Ona traži strpljenje. Dok je njena šefica u zgradi Komisije još objašnjavala novi koncept, Vestager je vani, pred zgradom, za DW rekla „Struktura je zasad na papiru. A stara izrekao kaže da papir sve trpi“.

Sve po želji velikih

Von der Leyen je uspjela velike zemlje-članice zadovoljiti velikim resorima. Francuska je dobila „zajedničko tržište“ o kojem bi se trebala brinuti bivša ministrica Sylvie Goulard. Italija može da računa s tim da će bivši premijer Paolo Gentiloni stajati uz svoju zemlju u teškim fiskalnim vremenima. On je, naime, nadležan za privredu i zajedničku valutu. U Italiji se smatra da je to uzvratni poklon Ursule von der Leyen budući da je ona izabrana na funkciju zahvaljujući i glasovima pokreta Pet zvjezdica.

Poljska, iako je u Bruxellesu bila pod postupkom sankcija zbog nepoštivanja načela pravne države, dobila je željeni resor poljoprivrede iz kojeg će stizati subvencije između ostalog i za poljske seljake. Von der Leyen želi poboljšati odnose s Poljskom i zato se odvažila na novi početak s Europskim komesarom Januszom Wojciechowskim.

Manje zemlje EU su dobile maglovite resore kao što su „Demokratija i demografija“ (Hrvatska), „Ravnopravnost“ (Malta) ili „Krizni menadžment“ (Slovenija).

Sada treba još proći saslušanja

Osim predsjednice, sada i svih 12 nominiranih žena i 14 muškaraca mora proći vatru kritičkih pitanja Europskog parlamenta. A tu već pljušte kritike na račun pojedinih kandidata. Posebno su se mnogi zastupnici okomili na mađarskog komesara Lászla Trócsányia koji je predviđen za resor proširenja Europske unije. To nije u redu, smatra poslanih Zelenih Sven Giegold. „Trócsányij je pogrešan čovjek kako za proširenje EU tako i za Komisiju općenito.“

U prošlosti je parlament već prisiljavao određene kandidatkinje i kandidate da se povuku. U Bruxellesu polaze od toga da će ovaj put tako biti s bar jednim nominovanim povjerenikom. Sredinom listopada bi se trebalo glasati o Komisiji kao cjelini, prvi radni dan Ursule von der Leyen bi bio 1. studeni.

Predsjednica Komisije nije puno rekla prilikom prvog nastupa pred novinarima na novoj funkciji. Potruditi će se oko zaštite klime - ali tek do 2050. EU bi trebala privređivati „klimatski neutralno“. A teži se i novom sustavu doseljavanja u EU, kojim bi trebalo riješiti spor oko raspodjele izbjeglica. Trgovinski konflikt sa SAD bi takođe trebalo okončati. Von der Leyen se uz to mora izboriti i za sedmogodišnji budžet EU, što će s obzirom na smanjenje prihoda nakon izlaska Velike Britanije iz zajednice dovesti do sporova među državama-članicama.

I naravno „Brexit"

O Brexitu je Ursula von der Leyen rekla da je sada EU dovoljno pripremljena na odlazak Britanaca 31. listopada i bez ugovora. „No najprije treba vidjeti što će se do tada desiti“, rekla je. Ako Ujedinjeno Kraljevstvo bude tražilo daljnje produženje roka i bude ostalo u EU, moralo i poslati jednog povjerenika u Bruxelles. Predsjednica Europske komisije na tome inzistira. Pritom je optimistično izjavila da će se i za takvog poslanika naći neki resor.

Pri tome vjerojatno nije slučajnost što je baš Irac Phil Hogan nadležan za buduće trgovinske sporazume s Velikom Britanijom. Irski premijer Leo Varadkar, koji je upravo razgovarao s britanskim premijerom Borisom Johnsonom o budućoj zajedničkoj granici, već je rekao da je jedan Irac pravi čovjek za taj posao. A pristalice Brexita u Londonu verojatno misle kako je riječ o novoj zavjeri Europske unije.