Nova globalna financijska kriza sve izvjesnija?

Teško je i zamisliti koliko je to uopće novca: Kinezi su Amerikancima "posudili" 1,152 bilijuna dolara. Toliko je novca Peking uložio u kupovinu američkih državnih obveznica i na taj način Kina praktično financira američki (previsoki) državni dug. I upravo u trenutku u kojem se predsjednik Barack Obama u Kongresu bori za povišenje maksimalne granice nacionalnog zaduženja, vijesti iz Pekinga šokiraju najveću svjetsku ekonomiju. Kina više ne skriva svoje brige stanjem u SAD-u, o njima se priča otvoreno.

Kinezi se boje da im Amerikanci neće moći vratiti uloženi novac. Ukoliko Washington doista dodatno poveća svoj golemi dug, to bi automatski "pritisnulo" tečaj dolara - a time bi cijene najvažnijih sirovina poput nafte porasle za kineske kupce. A Kina je osuđena na kupovinu sirovina, nacionalna ekonomija i dalje raste stopama o kojima Europljani i Amerikanci mogu samo sanjati. Za porast kineskih briga najzaslužnije su aktualne, razočaravajuće brojke o razvoju privrede SAD-a. To je najvažnije izvozno tržište za kineske proizvode.

"Perspektive američke privrede su uznemirujuće", kaže Yu Bin, istraživač iz jedne vladine agencije u Pekingu. "Kina (kao najveći zajmodavac, op.a.) mora ozbiljno razmisliti o rizicima koji prijete u SAD-u", dodaje on. A Kina na raspolaganju ima i instrumente kojima može smanjiti moguću prijetnju. Kinezi bi, na primjer, mogli "reorganizirati" svoje devizne rezerve.

Raste kineska nervoza

U ovom trenutku većinu tog novca (oko 3,2 bilijuna američkih dolara) Kinezi drže u američkoj valuti. Moguće je da se, na primjer, pojačano ulaže u euro - ili švicarske franke. Eventualni pad tečaja dolara dodatno bi oslabio i kurs američkih državnih obveznica koje su Kinezi masovno pokupovali. Krajem travnja 2011. obveznice u vlasništvu Pekinga vrijedile su 1,15 bilijuna dolara.

Yu Bin napominje da je opasan i rast deviznih rezervi. U proteklih 12 mjeseci kineske su rezerve, uvjerljivo najveće u svijetu, narasle za 30 posto. Kina bi dugoročno morala "zakočiti" taj razvoj, tvrdi stručnjak i kao alternative navodi više ulaganja kineskih poduzeća u inozemstvu. Nužne su i korekcije u trgovinskoj bilanci: Kina bi tako trebala više uvoziti, a manje izvoziti.

"Nadamo se da će Amerikanci uvesti odgovorne mjere i voditi odgovornu politiku, kako bi zaštitili interese investitora", izjavio je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Hong Lei. To je zvučalo više kao zahtjev, nego kao standardna rečenica koja se izgovara u ovakvim kriznim situacijama. Konkretnija je bila vodeća kineska rejting agencija Dagong koja je snizila bonitet SAD-a. I time uzburkala financijski svijet.

Dok najveće rejting agencije (iz SAD-a) vladi te zemlje još uvijek daju vrlo dobre ocjene ("AAA"), Dagong je već krajem prošle godine snizio američki bonitet na "AA", a sada i na "A+". "Novo snižavanje rejtinga je samo pitanje vremena i obujma", kaže šef Dagonga Guan Jianzhong. Njegovi stručnjaci već predviđaju "dugoročni gospodarski pad" SAD-a. Amerikanci bi se, pojednostavljeno, trebali dodatno zadužiti da bi mogli platiti postojeće dugove.

Zato Dagong upozorava i od globalnih posljedica: "Raste mogućnost ponavljanja financijske krize iz 2008."

Obamin neuspjeh u Kongresu

No, tu ne prestaju američki problemi. Zbog svađe oko proračunskog duga u SAD-u, čuvena rejting agencija Moody`s zaprijetila je Sjedinjenim Državama da će sniziti ocjenu boniteta najveće svjetske nacionalne ekonomije. Po vlastitim navodima, rejting agencija upravo ispituje moguće snižavanje boniteta kad se radi o američkim državnim obveznicama. Za to vrijeme u Kongresu se Obama svađa s republikancima oko povišenja stope mogućeg duga - i to bez uspjeha. Upravo je neuspjeh konzultacija u Kongresu pojačao kineske brige.

Ukoliko pregovori ne uspiju, Amerikanci bi u najgorem slučaju privremeno mogli biti nelikvidni. U ovom trenutku stopa maksimalnog zaduženja u SAD-u iznosi 14,3 bilijuna dolara. Ta je granica dosegnuta sredinom svibnja i samo zahvaljujući trikovima u bilanciranju duga SAD je osigurao likvidnost do 2. kolovoza 2011.

Ben Bernanke, šef FED-a (Središnje banke u SAD-u), već je prilično jasnim riječima upozorio što bi se moglo dogoditi ukoliko Amerika (barem i na samo nekoliko dana) bude nelikvidna: "To bi bio šok za cjelokupni globalni financijski sustav!"

Autor: Srećko Matić (dpa, rtr, ap)

Odg. ur.: D. Dragojević