Nova stara mržnja prema židovima?

Početkom tjedna brojne poznate ličnosti, predstavnici političkog, crkvenog života i civilnog života priključili su se prosvjedima u Münchenu protiv antisemitizma. Na demonstracijama je bilo okupljeno više stotina ljudi. Predsjednica Izraelske kulturne zajednice u Münchenu i Gornjoj Bavarskoj, Charlotte Knobloch, izrazila je zaprepaštenje zbog izražavanja mržnje prema židovima na njemačkim ulicama ali i zbog šutnje stanovništva. Knoblauch je rekla da ona, kao netko tko je preživio Holokaust, mora ponovo doživjeti da antisemitizam u Njemačkoj nije samo društveno prihvatljiv, već da je postao "mainstream". Sukob na Bliskom istoku često samo služi kao izgovor, rekla je ona. "Nova stara mržnja prema židovima je ponovo tu", rekla je 82-godišnjakinja.

Knoblauch je naglasila kako telefoni ne prestaju zvoniti, poštanski sandučići i inboxi elektronske pošte su prepuni. "Nas se grdi, vrijeđa, prijeti nam se i fizički napada", rekla je bivša predsjednica Središnjeg vijeća židova u Njemačkoj. "Mi židovi doživaljavamo u ovoj, našoj zemlji najopasnije i najzabrinjavajuće vrijeme od 1945", kaže ona. Ona se požalila i na nedostatak podrške Nijemaca njihovim židovskim sugrađanima. Ministar poljoprivrede Njemačke Christian Schmidt (CSU) nazvao je neprijateljske izjave prema židovima "virusom" koji potkopava cijelu zemlju. Predsjednica parlamenta Bavarske Barbara Stamm je izjavila kako su „ antisemitske parole sramota za zemlju".

"Suosjećanje prema Palestincima kao oružje protiv Izraela"

Predsjednica Evangelističke crkve za Bavarsku, Breir Kessler, smatra da je sukob između Izraela i Palestinaca "otvorena rana". Rat na Bliskom istoku je, kako je rekla, za neke "dobrodošao povod da daju oduška svojim antižidovskim osjećajima." Kessler kaže da pravo Izraela na postojanje ne smije biti osporavano. Suosjećanje s Palestincima, kako kaže, postaje povod kojim se Izraelu želi sve najgore. "To je perverzija iskrene solidarnosti", naglašava ova teologinja.

Upravo u utorak (kada su održane i antisemitske demonstracije u Münchenu) trojica muškaraca su podmetnula požar u jednoj sinagogi u Wuppertalu. Oni su bacili više molotovljevih koktela na ulazu u ovu židovsku vjersku instituciju. Jedan osumnjičeni je uhićen. Još iste večeri se pred sinagogom okupilo više stotina ljudi. Gradonačelnik Peter Jung pozvao je na solidarnost sa židovskom zajednicom. Predsjednik Središnjeg vijeća židova u Njemačkoj, Dieter Graumann, osudio je ovaj napad. Osuda je stigla i iz Središnjeg vijeća muslimana u Njemačkoj koje se pak taj dan požalilo na povećan broj napada na džamije.

Od početka vojnih sukoba između Izraela i radikalnog islamističkog Hamasa u Pojasu Gaze prije tri tjedna, u Njemačkoj dolazi, kako to predstavlja Evangelička novinska agencija, epd, do "povećanog broja napada na židovske ustanove i groblja." Središnje vijeće židova u Njemačkoj se o tome ne izjašnjava, ali upućuje na podatke berlinske zaklade Amadeu Antonio, koja od 2001. godine na svojoj internet stranici dokumentira takve slučajeve i to na osnovu opisa pogođenih ili na osnovu novinskih izvješća. U "Kronici antisemitskih ispada 2014. godine", koju je napravila ova zaklada, opisuje se 98 takvih slučajeva od siječnja ove godine. Tu se ubraja i uriniranje na berlinskom Spomeniku ubijenim židovima kao i jedna karikatura objavljena u Sueddeutsche Zeitungu, koja je navodno neprijateljska prema židovima a potom i prevrtanje nadgrobnih spomenika na židovskim grobljima ili pak neprijateljski grafiti upućeni židovima i ispisani na zgradama. "Bilježimo porast napada", potvrdila je u razgovoru za DW predsjednica zaklade Amadeu-Antonio, Anetta Kahane.

Eksplozija verbalnog antisemitizma

Prema navodima Ministarstva unutarnjih poslova Njemačke ukupan broj antisemitski motiviranih krivičnih djela je u prethodnom desetljeću znatno pao. Između 2001. i 2013. godine je s 1.691. smanjen za četvrtinu na 1.275 krivičnih djela. Nasuprot tome u istom vremenskom razdoblju povećan je broj antisemitski motiviranih krivičnih djela s nasilnom pozadinom - u koja se ubrajaju ubojstva kao i ucjene, pljačka i seksualni delikti. I broj tih djela je u 2013. godini povećan na 51. "Podatke o razvoju situacije posljednjih tjedana nažalost nije moguće dati", rekao je za DW glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova.

Berlinska lingvistkinja Monika Schwarz-Friesel govori o "ekspoliziji verbalnog antisemitizma na internetu". Ona kaže da je do sada uvijek prilikom kriza na Bliskom istoku dolazilo "stalno do poplave" antisemitskih izjava na društvenim mrežama i na internet stranicama. "Ali trenutno je, ono što smo vidjeli proteklih godina, prekoračeno i kvantitativno i kvalitativno", kaže ona u razgovoru za DW. Ona kaže da se često govori o teorijama zavjere prema kojima postoji diktat da se Izrael ne smije javno kritizirati. Usporedbe poput onih sa zločinima nacista nisu legitimna politička kritika, kaže ona. "Mnogo više ovdje na vidjelo izlazi dubok bijes prema židovima", kaže berlinska znanstvenica koja je upravo počela istraživački projekt pod nazivom "Antisemitizam na internetu."