Nova turska inicijativa na Balkanu

„Aktivniji angažman Turske u podršci BiH na putu u NATO ne kosi se s principima Europske unije", smatra politički analitičar Zekerijah Smajić. Prema njegovom mišljenju, turska diplomatska inicijativa nije jednostrana otomanizacija Balkana, već konsenzus Washingtona, Bruxellesa i Ankare kako bi se pokrenuli procesi koji su desetljećima u zastoju. „U posljednjih dvadeset godina pokazalo se da ni Washington ni Bruxelles samostalno ne mogu napraviti ono što Balkan i BiH očekuju“, kaže Smajić.

„U tom kontekstu, kao najpouzdaniji saveznik Sjedinjenih Američkih Država i zemlja koja teži tješnjim odnosima s Bruxellesom, svjesna da je njezino priključenje EU-u u ovoj fazi jedan daleki san, Turska se želi pokazati kao aktivna međunarodna sila na području koje joj je najbliskije, a to je Balkan. U tom smislu i Bruxelles i Washington blagonaklono gledaju na tursku ulogu na Balkanu, uključujući i ulogu Turske u NATO-izaciji BiH“, kaže Zekerijah Smajić.

Ako neće EU, hoće Turska

Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja kaže da, za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj (RS) ima dosta kritika na račun prevelikog miješanja Turske u toj regiji „jer se to smatra nekom vrstom kompenzacije za spor ulazak Turske u EU“. „EU ima specifičnu politiku prema zapadnom Balkanu i realizira je kroz procese stabilizacije i pridruživanja s tim što je za sada samo Hrvatska na pragu EU-a, dok ostale zemlje, zbog visokog praga postavljenih uvjeta, prilično kasne“, kaže Šolaja.

„Turska je hrabro ušla u taj prazan prostor i u tom vakuumu nastoji ojačati svoj politički utjecaj. To bi moglo smetati EU-u u smislu ostvarivanja europskih standarda jer EU na ovim prostorima računa na ojačanu poziciju nakon tranzicije Ureda visokog predstavnika. Osim toga, RS je nezadovoljan činjenicom da se ide prema NATO-u, bez obzira na raniji službeni pristanak, a posebno je nezadovoljan time što Turska vodi tu politiku. To bi moglo izazvati i neke prepirke unutar BiH“, ističe Šolaja.

Sigurnosni kišobran za BiH

S obzirom na ulogu Sjevernoatlantskog saveza u rješavanju jugoslavenske krize devedesetih godina, za analitičare je razumljivo da Sarajevo i Banja Luka različito doživljavaju inicijative koje ubrzavaju put BiH ka NATO-u, pa tako i tursku inicijativu. Zekerijah Smajić smatra da je NATO, bez obzira na "sigurnosne ekskurzije" u Iraku, Afganistanu i Libiji, za male zemlje poput BiH „sigurnosni kišobran“. No, to je samo jedan aspekt koji treba razmotriti, tvrdi Smajić.

„Drugi aspekt je to da je ulazak jedne zemlje kao što je BiH u NATO, samo predvorje EU-a, jer su mnoge države prvo postale članice NATO-a, pa onda i EU-a. Takva rješenja pozdravlja i EU. Za BiH je vrlo bitan i treći aspekt: ulazak u NATO otvara vrata za strane investicije", kaže Smajić. On podsjeća da je u Hrvatskoj i Albaniji, nakon ulaska u NATO, petostruko povećan obujam stranih investicija, zbog čega ocjenjuje da je svaka inicijativa koja bi mogla ubrzati proces integracije BiH u NATO dobrodošla.