Novi dogovor o migrantima koji stižu u Njemačku
6. veljače 2023
Problem jest i novac, ali ne samo to: gradovi i općine ne znaju niti kamo da ih smjeste, niti imaju ljude koji bi se brinuli za sve migrante i izbjeglice u njihovoj skrbi. Tu nisu samo izbjeglice iz Ukrajine, nego oporbeni kršćanski demokrati optužuju njemačku vladajuću koaliciju kako previše oklijeva i u slučaju migranata iz drugih zemalja kojima je zahtjev za boravak odbijen, ali su još uvijek na teretu komuna i pokrajina.
Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser priznaje kako je potreban novi dogovor: "Posljednji put smo se na saveznoj razini sastali u studenom 2022., ali sad ću ponovo sazvati sastanak o migrantima." U emisiji postaje ZDF doduše nije izjavila kad bi se taj sastanak trebao održati, ali je isto tako istaknula kako “još uvijek postoji potreba za djelovanjem” i kako se “mora učiniti sve da bi se zajedničkim snagama rasteretile lokalne razine uprave”.
"Odluka Berlina, a naš teret”
Prije svega oporbeni kršćanski demokrati ustraju u sastanku predstavnika na saveznoj i razini pokrajina kako bi se izašlo na kraj s ovim problemom. Predsjednik vlade pokrajine Hessen, Boris Rhein (CDU) traži i da socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz taj problem “učini svojom zadaćom”. Po njegovom mišljenju, vlada u Berlinu još nije shvatila u kakvoj se teškoj situaciji nalaze pokrajinske i lokalne vlasti. „Pritisak je trenutno ogroman", smatra političar Hessena i tu nije samo riječ o novčanoj pomoći njemačke vlade lokalnim razinama, nego i o boljoj kontroli i ograničenju migracije. "Ključ za to leži isključivo u Berlinu. Pokrajine ga nemaju u svojim rukama, ali pokrajine i općine sad snose sav teret”, smatra Rhein.
Ipak, ne samo oporbeni CDU/CSU nego i u vladajućoj koaliciji socijaldemokrata, Zelenih i liberala se čuju zahtjevi za konkretnim mjerama. Kancelar Olaf Scholz je pozvao na „dosljednije vraćanje odbijenih tražitelja azila” u zemlje odakle dolaze i kako je sad riječ o "zaključivanju vrlo konkretnih sporazuma sa zemljama podrijetla o povratku njihovih državljana koji ne smiju ovdje ostati". No isto tako se njemačka vlada zalaže za otvaranje legalnih kanala za dolazak kvalificiranih radnika i iz tih zemalja u Njemačku, izjavio je Scholz za list "Bild am Sonntag".
Azil već u Africi?
Prema navodima novog vladinog povjerenika za migracije Joachima Stampa, Berlin isto tako “želi ispitati mogućnost” prebacivanja postupaka za podnošenje zahtjeva za azil i prije nego što oni krenu na opasan put preko Mediterana. "Tada bi ljudi, spašeni iz mora, bili prebačeni u zemlje sjeverne Afrike gdje bi se obavljao postupak za dobivanje azila", rekao je političar FDP-a za list "Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung". Čitav postupak, naglašava Stamp, trebao bi biti i u skladu sa Ženevskom konvencijom o izbjeglicama i Europskom konvencijom o ljudskim pravima. On istovremeno priznaje da bi to zahtijevalo mnogo diplomatskih pregovora i dugo vremena. "Međunarodni standardi se i u Africi moraju poštovati. Jasno je i da zemlja poput Libije na primjer ne može biti naš partner", izjavio je Stamp.
U Njemačkoj je prošle godine zatražilo azil više ljudi nego i jedne godine od izbjegličke krize 2016. godine: prema podacima nadležne službe, 2022. godine je gotovo 218.000 osoba po prvi put zatražilo azil u Njemačkoj, što je 47% više zahtjeva nego u 2021. To uopće ne obuhvaća oko milijun ratnih izbjeglica iz Ukrajine koji su utočište našli u Njemačkoj. Svi oni ne trebaju podnositi zahtjev za azilom, nego već na osnovi uredbe EU-a tu dobivaju zaštitu.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu