Novo ime za Europski ustav?

Drugim riječima ponovno je odgođena odluku o tome što će se zapravo dogoditi s Europskim ustavom, koji su prošle godine Francuzi i Nizozemci odbili na referendumu.

Posao je završen, a austrijska ministrica vanjskih poslova, predsjedateljica Vijeća ministara, Ursula Plassnik, promatrajući proteklih godinu dana koje su zemlje članice nakon poraza na referendumu u Francuskoj i Nizozemskoj provele u promišljanju i razmišljanju o budućnosti Europe, pronalazi gotovo poetske riječi: “Tmurni olujni oblaci su se razišli. Faza šutnje je završena kao i suzdržanost javne rasprave o toj temi. Cijeli je događaj doveo do pametnih diskusija”.
"Mislim da smo sada otvorili temeljni tabor oko rasprave o budućnosti Europe. Sada se naziru prvi prijedlozi za postizanje novog konsenzusa. Nije bilo izjava o smrti ustava”, kaže Plassnik. “Upravo je suprotno bio slučaj”, dodaje austrijska ministrica i nastavlja kako je “neformalni sastanak ministara vanjskih poslova u Klosterneuburgu kod Beča dao novi polet u raspravi o budućnosti”. Ipak, Plassnik mora priznati da nije sazrelo vrijeme za rješenje pravnih pitanja ustava, jer koreografija za iduće korake Europskog ustava može se odrediti samo odlukom svih 25 zemalja članica zajedno.
Prema mišljenju diplomata to bi značilo da se sada u novom pokušaju nastoji ostvariti dogovor o novom ruhu ustava ili da ustav čak dobije i novi naziv. Na takvo je razmišljanje potaknuo nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot. Za Ursulu Plassnik je važno da stvari oko pravne osnove ustava budu jasne do idućih izbora za Europski parlament, sredinom 2009. godine.
O napretku govori i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, ali uz dobru mjeru suzdržanosti: “Iskreno govoreći, za sada nije moguće dati jasan odgovor na pitanja o budućnosti Europskog ustava. Imamo dvije mogućnosti: ili da postanemo depresivni ili da nastavimo, te u budućnosti ostvarimo najbolje moguće uvjete za ustav ”.
Njemački ministar vanjskih poslova Frank- Walter Steinmeier ne isključuje mogućnost promjene naziva Europskoga ustava, ali traži da njegovi ključni dijelovi ipak ostanu: „Mi u Njemačkoj živimo s ustavom koji nosi naziv Grundgesetz, temeljni zakon. On u svojem naslovu ne nosi naziv ustav, ali ima jednaku pravnu kvalitetu“. Upravo bi to mogla biti spojnica za daljnju raspravu o Europskom ustavu. No i Steinmeier računa da će nova rasprava oko ustava završiti tek 2009. godine.