Novogodišnja noć koja je promijenila Njemačku

Kao socijalni radnik Franco Clemens se svačega nagledao. Ali nije bio spreman za ono što se dogodilo u novogodišnjoj noći prije pet godina u Kölnu. Posebno zato što je upravo ovaj grad pojam multikulturalnosti i integracije.

Ispraćaj 2015. godine počeo je naizgled bezazleno, ali ta noć i ulazak u 2016. godinu će promijeniti Njemačku. Kao i prethodnih godina, i ovoga puta se mnoštvo ljudi okupilo ispred željezničkog kolodvora u Kölnu. Odmah preko puta se nalazi simbol grada - čuvena gotska katedrala.

Ali ovog puta tamo se okupila grupa od oko tisuću mladih muškaraca, pretežno iz arapskih zemalja sjeverne Afrike. Raspoloženje je bilo razuzdano i agresivno. Novogodišnje rakete ispaljivane se na ljude, maltretiralo se prolaznice i prolaznike, krali mobiteli i novčanici. Policija je reagirala iznenađeno i preneraženo; premalo ih je bilo na lokaciji između glavnog kolodvora i katedrale. Situacija je ubrzo potpuno eskalirala.

Bilo je posebno "odvratnih" scena, kako je kasnije rekla kancelarka Angela Merkel. Čopori muškaraca doslovno su se dali u lov na djevojke i žene. Uslijedili su seksualni napadi i silovanja. Tadašnji šef policije u Kölnu Wolfgang Albers kasnije je rekao da je riječ o "kaznenim djelima koja imaju potpuno novu dimenziju".

Kultura dobrodošlice dovedena u pitanje

U sljedećih nekoliko dana podneseno je ukupno 1.210 kaznenih prijava, od čega 511 zbog seksualnih napada. U 28 slučajeva došlo je do silovanja ili pokušaja silovanja. I u drugim njemačkim gradovima poput Hamburga, Frankfurta na Majni i Hannovera bilo je sličnih, mada ne tako drastičnih scena.

Franco Clemens, koji je tada vodio jedan dom za izbjeglice u Kölnu, bio je zgrožen onim što je učinjeno mladim djevojkama i ženama. Za njega i njegove suradnike to je bio šok koji im je "manje-više oduzeo tlo pod nogama". Kultura dobrodošlice prema izbjeglicama, koju je promovirala Angela Merkel, dovedena je, smatra on, na rub propasti. Kancelarkina legendarna rečenica „Wir schaffen das!" - "Uspjet ćemo", koju je prvi put izgovorila 7. listopada 2015. za mnoge Nijemce poprimila je gorak okus.

Novogodišnja noć u Kölnu "dovela je do promjene paradigme u društvu", rekao je Clemens u online-razgovoru s novinarima medijskog servisa „Integracija" (Mediendienst „Integration"). "Kultura dobrodošlice je pokvarena iznenadnim strahom koji se pojavio kod mnogih ljudi", kaže Clemens. Ovim je, nastavlja on, izgubljena velika podrška građana koji su se do tada angažirali u skrbi o izbjeglicama.

Trumpova upozorenja u predizbornoj kampanji

Novogodišnja noć u Kölnu imala je velikog odjeka u medijima – i to širom svijeta, izazivajući i reakcije političkog provokatora s druge strane Atlantika. Donald Trump je u predsjedničkoj predizbornoj kampanji te događaje predstavio kao primjer neuspjele izbjegličke politike. On ih je nemilosrdno koristio u svojim antimigrantskim polemikama.

U samoj Njemačkoj također se rasplamsala rasprava o problemima koji se odnose na politiku prema migrantima i zajednički život u pluralističkom društvu. Građani koji su do tada živjeli bezbrižno osjetili su neviđenu potrebu za sigurnošću. Porasla je prodaja lažnih pištolja, elektro-šokera i paprenih sprejeva. A jedna je snaga iz te situacije izvukla politički profit: desničarska populistička stranka Alternativa za Njemačku. AfD je uspio upotrijebiti strah i bijes u svoju korist i pridobiti glasove birača. Uskoro je postao najveća oporbena stranka u Bundestagu.

Stroži zakoni

Savezna vlada i Bundestag potom pooštravaju njemački Zakon o azilu. Tim se propisima, usvojenima u ožujku 2016. godine, olakšava deportacija prijestupnika u zemlje njihovog porijekla. Odredbe Kaznenog zakona koje se odnose na seksualne delikte također su reformirane. "Seksualno uznemiravanje do tada nije bilo kazneno djelo", kaže Behshid Najafi iz Savjetovališta za žene Agisra u Kölnu. Osim toga od tada se počelo primjenjivati načelo "Ne znači - ne!". Dakle, seksualni čin se smatra silovanjem i ako se žrtva ne brani aktivno. A ako seksualni zločin počini grupa muškaraca, svi članovi grupe moraju biti kazneno gonjeni.

Mediji takođe izvlače pouke. I njih, kao i policiju, optuživalo se da su previše oklijevali kod pružanja informacija o identitetu i stranom porijeklu i državljanstvu osumnjičenih. Vijeće za kontrolu medija promijenilo je svoje smjernice što se tiče imenovanja počinitelja. Prije tih događaja je novinarski kodeks nalagao da se novinari suzdrže od imenovanja porijekla kriminalaca. Porijeklo stranog počinitelja se od kraja 2016. može izričito navesti "ukoliko postoji opravdani javni interes".

Navodi o rasizmu u policiji

Policija u Kölnu je oformila radnu skupinu "AG Silvester", sastavljenu od stručnjaka. Za doček Nove 2017. godine na ulicama se nalazilo puno više policajaca. No kada predstavnici policije na društvenim mrežama objave informacije o čestim počiniteljima kaznenih djela iz sjeverne Afrike koristeći skraćenicu "Nafris" - optužuju ih za rasno profiliranje. „Nagomilavanje prijestupa od strane migranata iz sjeverne Afrike ne može se poreći", pravdala se policija. Ali je i navela kako velika većina ljudi iz sjeverne Afrike, koji sada žive u Njemačkoj, "naravno nisu kriminalci".

Koncept sigurnosti se ponovo revidirao i obuka policajaca se prilagodila realnim zahtjevima. Ali što je sa zahtjevom Angele Merkel "da se krivci što brže pronađu i kazne bez obzira na njihovo porijeklo"?

Nedostatak dokaza

"Adekvatan" odgovor države, sudeći prema brojkama, je izostao. Državno odvjetništvo u Kölnu pokrenulo je istragu protiv ukupno 290 osoba. Podignuto je 46 optužnica, a osuđeno 36 počinitelja. Uglavnom zbog krađe ili sličnih nedjela. Samo su dvojica muškaraca osuđena za seksualnu prisilu i uznemiravanje i pomaganje u seksualnom napadu: 26-godišnji Alžirac i 21-godišnji Iračanin dobili su po godinu dana uvjetne zatvorske kazne.

Za bivšeg šefa radne skupine „AG Silvester" policajca Klausa Zimmermanna je frustrirajuće, kako kaže, "kada mi kao istražna policija dođemo do zaključka da postoji sumnja u veliki broj kaznenih djela, to prosljeđujemo državnim odvjetnicima i na kraju utvrdimo da je samo mali broj počinitelja osuđen".

No u slučaju burnih događaja poput novogodišnje noći u Kölnu teško je bilo pronaći i utvrditi konkretne počinitelje. Mada su, kako kaže Zimmermann, "iscrpili sva sredstva, uspostavili radio-vezu, angažirali specijalne stručnjake za procjenu video materijala u cilju identifikacije počinitelja". Pa ipak, reformirani sigurnosni koncept kelnske policije osigurao je proteklih godina uglavnom mirne dočeke Nove godine. Ove godine, zbog korone, Köln računa s najmirnijom proslavom Nove godine u povijesti.