Nuklearno oružje sve opasnije

Broj nuklearnih bojevih glava se smanjuje, ali na svijet bez atomskog oružja – o kojem je govorio američki predsjednik Barack Obama po stupanju na funkciju – morat ćemo još dugo čekati. To je zaključak godišnjeg izvještaja štokholmskog međunarodnog instituta za mir SIPRI u kojem su detaljno nabrojane investicije u modernizaciju atomskog oružja. „Na svijetu su atomski arsenali reducirani, ali i modernizirani“, kaže šef istraživanja Shannon Kile za DW.

Prema izvještaju SIPRI-ja, početkom 2015. je na svijetu bilo 15.850 nuklearnih bojevih glava u devet zemalja: SAD-u, Rusiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Kini, Indiji, Pakistanu, Izraelu i Sjevernoj Koreji. To je oko 500 komada manje nego 2014. SAD i Rusija su, naime, „pročistile“ svoja skladišta uklonivši zastarjelo atomsko oružje. Te dvije zemlje istovremeno provode skupe investicijske programe modernizacije nosećih raketa i bojevih glava.

Početak utrke u naoružavanju?

Kina također ulaže mnogo novca u modernizaciju svog atomskog oružja. Prema navodima SIPRI-ja u toj državi se broj takvog oružja u odnosu na prošlu godinu povećao s 250 na 260. Shannon Kile još više razloga za zabrinutost vidi u Južnoj Aziji gdje Indija i Pakistan povećavaju svoja skladišta. Oba suparnika su poboljšala tehnologiju proizvodnje materijala za nuklearno oružje, tako da će se njihovi arsenali „tijekom idućih deset do petnaest godina udvostručiti ili čak utrostručiti“. A to stvara strah od nove utrke u naoružavanju u toj regiji i povećava opasnost od upotrebe nuklearnih bojevih glava u vojnim sukobima u Aziji.

„Ne radi se samo o utrci između Indije i Pakistana“, smatra Oliver Meier, stručnjak berlinske Zaklade za znanost i politiku (SWP). „I Kina je dio jednadžbe tako da ovdje imamo posla s trojnim naoružavanjem. A to je novo.“

Indija i Pakistan do sada nisu potpisali Ugovor o neširenju nuklearnog oružja u kojem je jedan od najvažnijih ciljeva – razoružanje. Zbog toga bi, kaže Meier, međunarodna zajednica morala izvršiti pritisak na te države kako bi „nastao dijalog o uspostavljanju povjerenja i bila omogućena veća transparentnost u pogledu zaliha atomskog oružja“.

Rusija i Zapad

Pored regionalnih aspekata utrke u naoružavanju u Južnoj Aziji, stručnjaci SIPRI-ja za sigurnost su se bavili i posljedicama ukrajinske krize. Ruska aneksija Krima u ožujku 2014. i pobuna separatista na istoku Ukrajine doveli su do najvećih smetnji u odnosima Moskve i Zapada od kraja Hladnog rata. „Kriza u Ukrajini će se svakako odraziti na nuklearnu politiku Moskve“, prognozira Meier – „Rusija ponovo pridaje veliku važnost atomskom oružju, pa i onom kratkog dometa, stacioniranom u Europi.“

Početkom ove godine ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio da je za vrijeme krimske krize bio spreman upotrijebiti atomsko oružje – i tako je izazvao veliku poviku NATO-a. Rusija i SAD su se posljednjih godina međusobno optuživali za kršenje ugovora o kontroli oružja.

Prema istraživanju SIPRI-ja Rusija je od početka 2014. smanjila broj svojih nuklearnih bojevih glava s 8.000 na 7.500 – SAD sa 7.300 na 7.260. U godišnjem izvještaju se navodi i da brzina kojom se to čini sada opada. „Iskreno rečeno, budućnost, kada je riječ o mogućnostima smanjenja nuklearnih arsenala, ne izgleda baš ružičasto“, kaže Shannon Kile: „Ako se uopće nešto dogodi, bit će to stacioniranje atomskog oružja srednjeg dometa i veličine - u Europi.“

Pouka ukrajinske krize

O jednoj još dalekosežnijoj posljedici ukrajinske krize govori Giorgio Franceschini iz hesenske Zaklade za istraživanje mira i sukoba iz Frankfurta. On ukazuje na događaje poslije raspada Sovjetskog Saveza. Tada je Kijev, u zamjenu za sigurnosna jamstva Rusije, SAD-a i Velike Britanije, odlučio da gotovo 4.000 komada nuklearnog oružja prepusti Moskvi. Ovaj stručnjak spominje i Iran: ta zemlja trenutno pregovara o svom nuklearnom programu s Francuskom, Njemačkom, Velikom Britanijom, Kinom, Rusijom i SAD-om. „Što da misli iransko vodstvo“, brine se Franceschini: „Ukrajina je 1994. bila treća po snazi nuklearna sila na svijetu. Poslije toga, Kijev je svoje oružje predao Rusiji. A danas? Pogledajte kakva je situacija u toj zemlji...“