Obama će imati pune ruke posla

Predsjednik Barack Obama u drugi mandat (naslovna fotografija: svečana prisega 20. siječnja 2013.) ulazi s jasnom podrškom birača. Ankete pokazuju da ona i dalje iznosi preko 50 posto. No ispitivanja javnog mnijenja pokazuju i Obamin problem: SAD je podijeljena zemlja. Većina demokrata podržava njegovu politiku, većina republikanaca ju odbacuje.

I tako nije došlo do promjene odlučujuća dva faktora, navodi profesor Julian E. Zelizer sa Sveučilišta Princeton: "Bez obzira na podršku građana, na taj način i jasan mandat koji je Obama dobio, konfiguracija odnosa snaga u Kongresu je izuzetno teška i zadaje Bijeloj kući glavobolje. Baš kao što joj glavobolje zadaje i stanje u državnom proračunu." Ovaj povjesničar očekuje da će u idućem razdoblju ponovo doći do blokade kod donošenja važnih zakona, kao što je to bio slučaj i na kraju prvog mandata predsjednika Obame.

Gornja granica duga, financije i radna mjesta

Pri tome republikanci nagovještavaju da su barem u jednoj točki spremni na ustupke. Republikanci u Predstavničkom domu najavljuju da su spremni za još tri mjeseca produžiti važeću granicu državnog duga. Na taj način SAD izbjegava da se već krajem veljače ponovo nađe pred državnim bankrotom. Obama je najavio kako nema namjeru još jednom voditi raspravu o gornjoj granici duga, što je 2011. dovelo do smanjenja kreditnog rejtinga države.

Gospodarski stručnjak Jacob F. Kirkegaard s Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju navodi kako će "privreda biti najvažniji element na osnovu kojeg će se ocjenjivati Obamin drugi mandat". Broj nezaposlenih je trenutno pao, ali su istovremeno mnogi ljudi jednostavno odustali od potrage za poslom. Prijeti opasnost da SAD ima dugoročan problem s nezaposlenima, koji vodi usporavanju gospodarskog rasta.

Mnogo toga ovisi o Kongresu

Zato ne čudi da je Federalna banka najavila da će "tiskati novac" dok stopa nezaposlenosti ne padne ispod 6,5 posto. U borbi protiv nezaposlenosti predsjednik se našao pred poznatim problemom: on ovisi od odluka Predstavničkog doma gdje većinu imaju republikanci. Obamin zadatak će biti da s Kongresom dogovori dugoročnu poreznu politiku, vjeruje Kirkegaard. On je optimist i predviđa da će SAD u idućem razdoblju popraviti trgovačku bilancu jer je takozvani Transatlantski savez o slobodnoj trgovini s Australijom, Peruom i Čileom već na dobrom putu da stupi na snagu.

Na unutarnjopolitičkom planu predsjednik je već riješio jednu stvar: u 23 predsjednička dekreta on je pooštrio zakone o nošenju oružja te naložio da se pokrene istraživanje o uzrocima nasilja. Ipak, profesor Zelizer ne vjeruje da će on uspjeti provesti svoje namjere da se ispita pozadina svake pojedinačne prodaje oružja.

Reforma zdravstvenog i useljeničkog sustava

Zelizer istovremeno vjeruje kako postoje bolje šanse za reformu useljeničkog sustava. "To je jedino područje na kojem Obama može postići nešto veliko i to ne zato što su republikanci raspoloženi za to, nego što očajnički pokušavaju zbjeći imidž anti-useljeničke stranke", kaže on.

S obzirom na demografske procese u SAD-u, republikanci si ne mogu dozvoliti luksuz da gube glasove rastuće populacije useljeničkih manjina. Osim toga i među konzervativcima je sve više onih koji zagovaraju ovu reformu.

Kada je riječ o reformi zdravstvenog sustava, Obama će pokušati "obraniti ono što je već usvojeno i osigurati funkcioniranje toga", kaže Zelizer. Na taj način, na kraju drugog predsjedničkog mandata nikome neće pasti na pamet vratiti stvari u prvobitno stanje.

Vanjskopolitički kontinuitet

Na vanjskopolitičkom planu ne treba očekivati velike promjene. Iduće razdoblje će biti obilježeno povlačenjem iz Afganistana, neriješenim bliskoistočnim sukobom i spornom politikom korištenja bespilotnih letjelica iznad Pakistana u borbi protiv terorizma. Imenovanjem Johna Kerryja za ministra vanjskih poslova, republikanca Chucka Hagela za ministra obrane i Johna Brennana za šefa CIA-e, Obama je pokazao želju za kontinuitetom dosadašnje vanjske politike.

Obamina vanjskopolitička agenda uklapa se u želje Amerikanaca. Prema rezultatima jedne ankete građani od predsjednika prvenstveno očekuju da se posveti globalnom gospodarstvu i trgovini. Na drugom mjestu je zabrinutost zbog nuklearnih programa Irana i Sjeverne Koreje, a potom su strahovanja da bi moglo doći do eskalacije nasilja na Bliskom istoku. Na četvrtom mjestu je strah od terorizma. Pri vrhu liste želja je i povlačenje vojnika iz Afganistana.

Jedno je u svakom slučaju već sigurno: Barak Obama će i u svom drugom mandatu imati pune ruke posla.