Obveznice za tisuću milijarda eura

Od ožujka ove do rujna 2016. godine Europska središnja banka (ESB) namjerava kupovati državne i privatne obveznice u vrijednosti od 60 milijarda eura mjesečno, priopćio je predsjednik ESB-a Mario Draghi nakon sjednice Vijeća ESB-a u Frankfurtu na Majni. Tijekom tih 19 mjeseci u obveznice će, dakle, biti uloženo oko 1.140 milijarda eura. Za tu protukriznu mjeru ESB će tiskati svježi novac i njime plaćati vrijednosnice. Draghi i drugi vodeći ljudi središnjih banaka unutar euro-zone već mjesecima su tržišta pripremali za taj korak.

Svježi novac bi, u idealnom slučaju, trebao preko banaka od kojih će Središnja banka otkupiti obveznice, dospjeti do poduzeća i potrošača u obliku kredita. Tako bi mogle biti potaknute investicije i potrošnja. Ako stvar bude funkcionirala kako to zamišlja ESB, u euro-zoni bi trebala porasti inflacija na nešto ispod dva posto. Time bi bio spriječen daljnji pad cijena, odnosno deflacija. Međutim, brojni stručnjaci sumnjaju da će se to ostvariti.

Europa treba reforme

Njemačko gospodarstvo je sumnjičavo. Glavni direktor Saveza njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) Martin Wansleben izjavio je da kod te mjere prevladavaju rizici: "Djelovanje otkupa državnih obveznica na razvitak cijena u euro-zoni je nesigurno. A on istovremeno slabi pritisak na države članice da provedu nužne reforme", izjavio je Wansleben. To povećava i "opasnost od špekulacijskih mjehura od sapunice na financijskim tržištima", upozorio je Wansleben naglasivši da je "ESB bez nužde odigrao svoj posljednji adut".

Kritika se čuje i iz njemačke vladajuće stranke CDU-a. "Ova mjera pomaže jugu euro-zone, sjeveru nije potrebna", izjavio je šef utjecajnog Gospodarskog vijeća CDU-a Kurt Lauk. I glavni ekonomist banke DZ, Stefan Bielmeier smatra da će pozitivni efekti toga poteza biti skromni: "Realno-ekonomski efekti na rast i inflaciju bit će zacijelo vrlo skromni. Financijska tržišta se rado prepuštaju iluziji da više novca više pomaže", upozorava Bielmeier dodajući da euro-zoni nisu potrebni dodatni programi ESB-a "nego reforme u gospodarstvu i politici". On procjenjuje da će Njemačka kratkoročno profitirati od programa ESB-a, ali "po cijenu većeg implicitnog rizika u bilancama središnjih banaka".