Odakle im sav taj novac?

Po čemu ćete najlakše shvatiti da se u nekom njemačkom gradu subotom popodne igra utakmica Bundeslige? Pogledajte kakvo je stanje na cestama i prugama koje vode prema stadionu. Gužve, kolone vozila okićenih navijačkim šalovima, prepuna parkirališta, još puniji vlakovi u kojima fanovi zapanjujućim tempom prazne boce omiljenog piva - naravno one pivovare koja je i sponzor njihovog omiljenog kluba.

Nogometni poklonici nisu samo ljubitelji "najvažnije sporedne stvari na svijetu". Oni su u očima industrije i lokalnih čelnika ponajprije - potrošači. Oni kupuju karte javnog prijevoza, konzumiraju kobasice s roštilja, piju pivo, izdvajaju novac za ulaznice na stadion, mnogi prenoće u hotelu kad se ide na gostovanje u neki udaljeni grad...

Money, money, money...

U Leverkusenu (naslovna fotografija: Bayer AG) su izračunali koliko se na taj način zaradi od navijača. Fanovi konzumiraju po 730.000 eura u prosjeku - i to za svaku od 17 utakmica koje Bayer odigra na domaćem travnjaku. Do tih je podataka došao Sascha Schmidt, šef Instituta "Sports, Business & Society" na Europskoj školi za business (EBS) u okviru istraživanja o odnosu između profesionalnog nogometa i njemačkih općina.

Na primjeru Leverkusena on je tako uspio dokazati da su gradski prihodi za svaku domaću utakmicu Bayera čak 29 puta veći od gradskih izdataka. U bilanci, to se mora naglasiti, nisu uključeni troškovi policijskog angažmana na osiguravanju utakmica. Te troškove ionako snose nadležne savezne pokrajine, u slučaju Bayera to je Sjeverno Porajnje i Vestfalija.

Gradski oci u Leverkusenu tako su se u sezoni 2011./2012. mogli veseliti pozitivnoj bilanci: grad je na svom bundesligašu utržio 4,6 milijuna eura čiste zarade.

Zarada tijekom cijele godine

Lokalni čelnici ne raduju se samo utakmicama koje Leverkusen odigra u BayAreni. Jörn Quitzau analitičar banke Berenberg zato tvrdi da bundesligaški klubovi zapravo više nisu sportska društva u izvornom značenju tog pojma: "To su gospodarski čimbenici, firme koje sport nude kao svoj proizvod." A kao svako poduzeće i sportski klubovi plaćaju poreze, od kojih profitira lokalna zajednica.

Klubovi su subjekti koji stvaraju i radna mjesta. U Bayeru iz Leverkusena u protekloj je godini bilo zaposleno 230 ljudi, a za svaku domaću utakmicu angažira se još oko 1.100 "nadmičara": hostesa za VIP-goste, redare, sigurnosno osoblje, ljude koji pomažu na parkiralištima... Svako takvo zaposlenje i radni odnos pozitivno djeluju na stanje u gradskoj blagajni - grad ne mora plaćati socijalnu pomoć, a na svakoj plaći i svakom honoraru "ubire" i porez na prihod.

Najbolja reklama za grad

Uz porezne prihode često se zaboravlja i na druge načine na koje neki njemački grad profitira od prvoligaškog kluba. Marketinški stručnjaci često naglašavaju kako postoje i takozvani "soft"-faktori: i gradovi i ljudi koji žive u tim mjestima profitiraju i od ugleda koji klub ima u široj javnosti.

Sascha Schmidt, šef Instituta "Sports, Business & Society" u jednoj je studiji izračunao "reklamnu vrijednost" koju nogometni klub Bayer ostvari za grad Leverkusen. Radi se o svoti od 2,5 milijuna eura. Kad bi grad Leverkusen reklamama na televiziji htio ostvariti identičan učinak gradski oci bi morali platiti 85 reklamnih spotova u okviru izvještavanja u Ligi prvaka. Preko nastupa Bayera tu reklamu Leverkusen dobije i - besplatno.