Odlazak jugoslavenskoga optimista

Posljednji predsjednik jugoslavenskoga Saveznog izvršnog vijeća (SIV) Ante Marković uživao je veliku popularnost među građanima bivše SFRJ (Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije) jer je uoči raspada države pokrenuo ekonomske reforme koje su zaustavile inflaciju, poboljšale životni standard, a bivšu monetu učinile konvertibilnom valutom. "Dodjelom dionica radnicima Marković je pokrenuo i privatizaciju, a da je u tome i uspio, narodi bivše Jugoslavije danas bi bili najsretniji narodi na svijetu", kaže doktor ekonomskih znanosti iz Bijeljine Aleksa Milojević. "Uvjeren sam da se u tom slučaju SFRJ ne bi raspala i da bi ekonomski oporavak Jugoslavije bio putokaz mnogim drugim državama", kaže dr. Milojević.

Nije imao stvarnu političku snagu

Marković je bio čovjek koji je racionalnu logiku poslovnog života primjenjivao u političkom djelovanju, kaže zagrebački politički analitičar Davor Gjenero. "Iako je bio izrazito popularan, Marković nije imao stvarnu političku snagu. Želio je zaustaviti ekonomski raspad bivše SFRJ u trenutku kada se time nitko više nije htio baviti i u tome je bio vrlo uspješan", kaže Gjenero.

Zagrebački analitičar Gjenero podsjeća kako su potom iz Beograda krenuli "politički udari koji su, mimo SIV-a, razorili monetarnu stabilnost SFRJ". "Malo je vjerojatno da bi jedan tako mali broj ljudi, među Njima i Marković, koji su tada inzistirali na ekonomskom racionalizmu, mogli zaustaviti disolucijske procese u SFRJ", ističe Gjenero.

Ante Marković je pokušao ostati po strani sukoba unutar bivšeg Saveza komunista Jugoslavije (SKJ), a kada se SKJ raspao (1990.), formirao je Savez reformskih snaga Jugoslavije. Markovićevi "reformisti" zalagali su se za cjelovitu reformu društvenog i državnog uređenja bivše SFRJ.

Nacionalizmi jači od zdravog razuma

Jedan od vođa Saveza reformskih snaga u Srbiji bio je aktualni potpredsjednik Igmanske inicijative Aleksandar Popov. "Ante Marković je vjerovao da će građani prepoznati njegove privredne reforme i da će one biti jače od političkih oligarhija u bivšim jugoslavenskim republikama", kaže Popov. "Ispostavilo se da je Marković, uza sav svoj optimizam, bio u zabludi jer su nacionalizmi potpaljeni u Srbiji, Hrvatskoj i na drugim prostorima bili jači tako da je, nažalost, srušilo njegov koncept i evo gdje smo sada", kaže Popov.

Krajem 1991. godine Marković je vratio mandat građanima Jugoslavije rekavši da "ne postoji više nijedan državni organ u SFRJ kojem bi se mogla podnijeti ostavka". Potom je nestao iz javnog života i posvetio se poslovnoj karijeri.

Bio je i jedan od svjedoka optužbe u haškom procesu protiv Slobodana Miloševića nakon čega je dao intervju zagrebačkom Globusu, gdje je izjavio kako su mu i Franjo Tuđman i Slobodan Milošević potvrdili da su se u Karađorđevu dogovorili o podjeli Bosne i Hercegovine.

Autor: Samir Huseinović
Odg. urednik: Anto Janković