Odnos NATO – Hrvatska u 2010. godini

2010. godinu za NATO je obilježila priprema nove strategije za Afganistan. Krajem godine na summitu NATO-a u Lisabonu u studenom je savez usvojio novu strategiju, započeo tiješniju suradnju s Rusijom i moguću kooperaciju oko antiraketnog štita te odlučio do 2014.godine završiti proces povlačenje snaga iz Afganistana i predaju vlasti i odgovornosti afganistanskim snagama sigurnosti. „Uvjeren sam da je ovo jedan od najvažnijih summita NATO-a u povijesti“, naglasio je glavni tajnik Rasmussen dodajući: „Summit će utvrditi savez koji je uspješniji, angažiraniji i efikasniji“.

"Uspješnji, jer će NATO uložiti u raketni štit i obranu od cyber napada i strateški i taktički zračni prijeviz snaga, angažiraniji jer se NATO želi povezati s partnerima u svijetu, zemljama i drugim organizacijama, i efikasniji, jer odstranjujemo mast i ulažemo u mišiće, primjerice smanjujući broj u zapovjednim strukturama za 5.000 ljudi", rekao je glavni tajnik.

Godina dana hrvatskog članstva

Na summitu je sudjelovao i ministar obrane Republike Hrvatske Branko Vukelić koji je prvu godinu dana članstva za Hrvatsku sažeo ovim riječima: „To su za nas nova iskustva. Bilo je mnogo posla kojeg je trebalo obaviti. Hrvatska se još uvijek nalazi pred mnogim poslovima i izazovima kako bi se u potpunosti implementirala u NATO i usvojila njezine standarde i procedure te ispunila i završila sve ciljeve koje smo dogovorili."

"Posebno je okruženje i gospodarska situacija. Nije to samo hrvatski problem već i problem NATO saveza i svih članica", kaže Vukelić. Međutim za Hrvatsku je posebno teško, jer je imala snažan zamah u opremi i modernizaciji. "Hrvatska je sebi postavila snažne ciljeve koje smo s partnerima ostvarili u prošloj i ovoj godini", ističe ministar obrane i nastavlja kako su ekonomska kriza i smanjeni proračuni utjecali na hrvatske aktivnosti. "U godini dana, ovo je veliko i bogato iskustvo za sve suradnike i Oružane snage, rad u misiji, odborima. Sigurno se ne može sve svladati u godinu dana. Za Hrvatsku je poznato da smo i prije članstva u NATO savezu bili aktivni u misijama diljem svijeta pa i u najvažnijem u ISAF-u u Afganistanu", rekao je ministar Vukelić i na kraju dodao kako "Hrvatska može biti sretna i zadovoljna što je na summitu hrvatsko izaslanstvo dobilo samo pohvalne riječi za svoje vojnika“.

Za Hrvatsku važan koncept kolektivne obrane

Temelj saveza ostaje članak 5 ugovora, koji napad na jednu članicu NATO-a porazumijeva kao napad na cijeli NATO savez. Hrvatsko izaslanstvo u Lisabonu je predvodio predsjednik Ivo Josipović. « Za Hrvatsku je važno da je očuvan koncept kolektivne obrane i time jedan od najvažnijih motiva s kojima je Hrvatska ušla u NATO », istaknuo je predsjednik Josipović. Ubuduće savez namjerava uložiti napore u prevencije kriza, a u tome razmatra proširenje i intenziviranje suradnje s međunarodnim organizacijama, kao što su Ujedinjeni Narodi, Europska unija, ali i Međunarodni montarni fond i Svjetska banka.

Oko povlačenja NATO-a iz Afganistana plan predviđa početak povlačenja u prvoj polovici 2011.godine. Njemačka će početi s povlačenje svojih snaga 2012.godine, naglasio je šef njemačke diplomacije Westerwelle. Najveća potreba u Afganistanu su instruktori za obuku afganistanskih snaga sigurnosti. Od 320 hrvatskih vojnika polovica su instruktori i uskoro preuzimaju vodstvo jedne vojne i policijske akademije. « Hrvatska se u Lisabonu afirmirala kao odgovorna članica NATO-a, bez obzira što ne spada niti među velike niti starije članice NATO-a, ali mislim da je doprinos Hrvatske prepoznatljiv i da je iznimno kvalitetan angažman Hrvatske, ne samo u pripremama dokumenata nego i inače u misijama, posebice u Afganistanu. To je vrlo važna legitimacija za Hrvatsku », naglasio je Josipović. Hrvatska je nakon lisabonskog summita odlučila poslati još 30 instruktora, pa će u Afganistanu uskoro boraviti 350 hrvatskih vojnika i policajaca.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg.ured: Željka Telišman