Oko čega se Europljani (ne) mogu dogovoriti?

Šefovi država i vlada zemalja članica Europske unije pod velikim pritiskom pripremaju oprost duga Grčkoj - i to na teret, između ostalih, i privatnih banaka i osiguravateljskih društava. Kako se u nedjelju (23.1.) može čuti iz pregovaračkih krugova na kriznom summitu u Bruxellesu, vode se vrlo žustre debate. Loša vijst: i dalje su prisutna različita viđenja mogućeg rješenja, sloga oko zajedničke ideje još nije na vidiku. Baš kao ni sama zajednička ideja kako definitivno riješiti postojeću dužničku krizu, a ne samo Grčku.

Već i uoči susreta 27 "šefova", kontroverze između Njemačke i Francuske oko djelotvornog učinka kriznog fonda (EFSF) "zakočile" su pregovore. Diplomati u glavnom gradu Europske unije, javlja dpa, kažu da se sada i banke protive donošenju sporazuma oko novog paketa za spas Grčke od bankrota.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u noći sa subote na nedjelju pokušao je umiriti javnost ("ima napretka") nakon susreta s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i drugim visokopozicioniranim čelnicima Unije. Merkel je dodala: "Danas (nedjelja, op.a.) pripremamo teren za donošenje odluke iduće srijede." Za tri dana se održava novi susret na vrhu, na kojem bi euro-zemlje trebale i "blagosloviti" rješenja.

Neki partneri iz EU-a nisu presretni zbog odžavanja drugog summita u roku od samo tri dana. "Organizacijski tempo u Berlinu je sporiji nego u drugim europskim glavnim gradovima", kritizira u intervjuu za magazin "Der Spiegel" šef euro-skupine (zemlje koje su uvele euro kao službenu valutu), luksemburški premijer Jean-Claude Juncker.

Naime, prije donošenja definitvne odluke oko spasa eura, njemačka kancelarka Merkel mora od nacionalnog parlamenta (Bundestag), točnije od njegovog Odbora za proračun, dobiti "mandat" kako bi u ime Savezne Republike mogla pregovarati na europskoj razini.

"Najvažniji sastanci"

Na početku summita, šef Europskog vijeća Herman Van Rompuy odaslao je jasnu poruku upućenu sudionicima summita: "Naši sastanci u nedjelju i u srijedu su najvažniji u pokušaju rješavanj krize!" Vremena za debatiranje nema puno. Međunarodna financijska tržišta su nervozna. U očekivanju uvjerljivih rješenja, vrijednosti dionica u petak su porasle, baš kao i vrijednost eura u odnosu na američki dolar.

Krizni pregovori u Bruxellesu su uzgred počeli već prije dva dana. Ministri financija država članica, diplomati i ekonomski stručnjaci praktično bez prestanka raspravljaju u kojoj bi mjeri privatni investitori (ponajprije banke i osiguravateljka društva) trebali podnijeti dio tereta drugog paketa za spas Grčke.

Financijske institucije nevoljko reagiraju na te zahtjeve. Oni ne žele otpisati još više novca koji su uložili u grčke obveznice. Ukoliko se branša ne pomakne s mjesta, Juncker prijeti i - prisilnim mjerama. Umjesto "oprosta" u visini od 21% ulaganja u grčke papire (što je dogovoreno u srpnju ove godine), banke bi trebale odustati od puno više svojih zahtjeva. "Oko 50,60%, to je ono o čemu se govori", precizirao je Juncker. Sporazum s bankama je temelj novog paketa za Grke "teškog" 109 milijardi eura. No, već sad je jasno da ni tih 109 milijardi neće biti dovoljno.

Novi pokazatelji razvoja grčkog zaduženja samo su dodatno povećali pritisak na sudionike summita. Ni financijska tržišta nemaju milosti prema političarima. Općenito raste nezadovoljstvo dojmom da tržišta diktiraju tempo djelovanja izabranih vlada. Čak je i grčki premijer Giorgos Papandreou u Bruxellesu zatražio da politika preuzme vodeću ulogu: "Dokazano je da ova kriza nije samo grčka kriza, već i europska kriza."

Što je cilj summita?

Najvažniji cilj summita u nedjelju je upravo ispunjavanje tog zahtjeva. Sudionici sastanka žele preuzeti inicijativu. I iduće srijede donijeti odluke "koje nas čine neovisnima o financijskim transakcijama", kako je to opisao austrijski šef vlade Werner Faymann.

Autor: dpa/rtr/dapd/sma

Odg. ur.: N. Kreizer