Opasna kultura izazova 2.0

Dok joj sin gori, Janie Talley drži u ruci pametni telefon i snima. Aceton na koži 16-godišnjeg dječaka odmah se zapalio. Plavi plamen s golog trbuha, zahvaća njegovo lice. On vrišti. Majka urla: „Idi pod vodu, stani pod vodu!“ Ali dječak u bolovima izlijeće iz kupaonice i bespomoćno trči kroz stan. Kasnije te večeri primljen je u bolnicu s opekotinama trećeg stupnja. Majka je uhićena. Oni su to radili u kadi, gdje su odmah mogli ugasiti vatru, rekla je kasnije majka koja je htjela snimiti uzbudljiv video (fotografija gore). To su htjeli stavili na Facebook kao „Vatreni izazov“ (Fire Challenge) i veselili se svakom pojedinačnom „lajku“.

Testovi hrabrosti 2.0

Kao i tisuće ostalih, koji u digitalnim vremenima žele privući pažnju. Jer prosječnim „običnim“ sadržajima se ne može skrenuti pozornost na sebe. „Trenutno je test hrabrosti 2.0 prilično efikasan“, kaže Felix Bailharz, stručnjak za takozvani viralni marketing – oblik marketinga koji koristi društvene mreže na internetu. On kaže, da biste postali „mini celebrity“ na internetu, test hrabrosti mora biti dovoljno opasan. Ti testovi hrabrosti ili izazovi, šire se nevjerojatnom brzinom. Video snimci pokazuju uglavnom mlade koji se sami snimaju pri besmislenim radnjama: kako se polijevaju ledenom vodom po glavi, kako gutaju veliku žlicu punu cimeta ili kako se sami zapale. Snimci se šire kao virusne infekcije: „Sadržaj se ne širi s jedne središnje lokacije, nego od korisnika do korisnika“, kaže Bailharz. Da bi to funkcioniralo, sadržaj mora biti vrlo smiješan ili vrlo tužan, ali svakako krajnje neobičan. Jake emocije igraju ključnu ulogu“, govori stručnjak za internet.

Prva žrtva: smrt zbog „Vatrenog izazova“

Slučajevi kao što je onaj 11-godišnjeg Dericka Robinsona iz Clewistona u Sjedinjenim Američkim Državama, naveliko se šire po svijetu. Na nagovor svojih rođaka, dječak se zapalio, pa je teško ozlijeđen smješten u bolnicu. Međutim, 15-godišnjem Jamesu Shorisu pomoći nije bilo – on je živ izgorio. No zašto to mladi rade? „Radi se o tome da pokažu da mogu uraditi nešto što nitko drugi ne može“, kaže psihijatar Michael Winterhoff. Mnogi mladi imaju osjećaj da su beskorisni. „Mnogi kod kuće ne rade ništa“, kaže Winterhoff. Onaj tko s vremena na vrijeme ne obavlja neke male kućne poslove, tko ne mora raščistiti stol, opere posuđe - taj nema osjećaj da je potreban, da nešto vrijedi, objašnjava psihijatar.

Naravno da je „Vatreni izazov“ ekstremni način da se čovjek dokaže. Psihijatar iz Bona, specijalist za mlade, kaže da takvi testovi hrabrosti posljedica široko rasprostranjenog problema. Djeci se ne postavljaju nikakvi zahtjevi, previše se o njima vodi brige. „Dijete nema nikakve zadatke, pa ne zna što može i što on kao osoba predstavlja“, kaže Winterhoff. Zbog toga mnogi traže priznanje na društvenim mrežama.

Roditeljska odgovornost

Psihijatar smatra da su krivi roditelji. „Sve su to posljedice zločina protiv naše djece“, kaže on. Krivnju uvijek snose odrasli: da bi oni imali mir i izbjegli konfrontaciju ili svađu, djeci se prečesto popušta. Mnoga djeca su prezasićena, posebno materijalnim dobrima. I pedagoški se djeci daje previše slobode. „U vrtiću i školi djeca su često sama, bez kontrole, pa se i na internetu kreću nekontrolirano“, kaže psihijatar. Zbog te „slobode“, djeci nedostaju struktura i orijentacija. „Ti mladi ljudi žive u realnosti malog djeteta“, kaže Winterhoff. Jedan 11-godišnjak bi trebao znati što je vatra i što mu se može dogoditi – ali djeca na spomenutim video-snimcima to očigledno ne mogu procijeniti. „Oni žive ovdje i sada, i orijentirani su isključivo na ispunjenje svojih potreba – kao bebe“, kaže Winterhoff.

Ali, i društveni mediji su dio tog problema. Bez platformi kao što su Facebook i YouTube takvi izazovi ne bi bili mogući. „Oni nisu krivci, ali oni sve to omogućavaju“, kaže Felix Beilhartz. Facebook je u međuvremenu reagirao i takve video snimke briše. Ali, prethodno to neko mora prijaviti. Nažalost, još uvijek ima mnogo mladih kojima se takvi snimci sviđaju i koji ih šire. Na YouTube-u, se neki takvi snimci još uvijek mogu vidjeti. Virtualni testovi hrabrosti su postali poznati i u pozitivnom kontekstu: više slavnih osoba sudjelovalo je u takozvanom „Ice Bucket Challenge-u“. Pravilo glasi: tko se u roku od 24 sata ne polije kantom ledene vode po glavi, treba donirati sto dolara na račun zaklade ALS (amiotrofna lateralna skleroza), koja istražuje tu neizlječivu bolest živčanog sustava. Lista hrabrih je dugačka: Mark Zuckerberg je to uradio, Justin Timberlake i Bill Gates, kao i Novak Đoković. No ova vrsta internetskih izazova služi više u marketinške svrhe nego kao dokaz hrabrosti.