Opelov odlazak nije katastrofa
10. prosinca 2012
Bochum je sa svojih 380.000 stanovnika u Njemačkoj 16. grad po veličini. On je rijetko tema naslovnica njemačkih nadregionalnih novina. Jedan od malobrojnih povoda za pisanje o Bochumu je očajnička borba za zadržavanje Opelove tvornice u tom gradu. Godinama se o mogućem zatvaranju samo nagađalo, a sada je američki koncern General Motors (GM), koji je vlasnik Opela, odlučio da će proizvodnja u Bochumu definitivno biti obustavljena 2016. godine.
Budućnost nakon rudarstva
To nije prvi gubitak jednog velikog poslodavca. Prije četiri godine je i finski koncern Nokia odustao od proizvodnje u Bochumu. To je značilo ukidanje 4.000 radnih mjesta i 25 milijuna eura manje od poreza u gradskoj blagajni. Odluka o obustavi proizvodnje Opelovih automobila neće imati baš tako drastične posljedice. U Bochumu će vjerojatno i dalje ostati europski centar za veleprodaju i proizvodnja pojedinih dijelova. Time će biti zadržan barem dio od ukupno 3.000 radnih mjesta.
Inače, Opel je nekada u Bochumu imao skoro 25.000 zaposlenih. Kad je krajem 60-ih godina prošlog stoljeća bilo jasno da rudarstvo nema budućnosti, grad Bochum je krenuo u potragu za novim velikim poslodavcima. Opel je izrazio zanimanje za otvaranje svog pogona. Grad je kupio 1,3 milijuna četvornih metara zemljišta kako bi ga stavio Opelu na raspolaganje za gradnju. Prije skoro 50 godina otvorena je Opelova tvornica za proizvodnju automobila. No s vremenom je posla bilo sve manje, pa je drastično pao i broj zaposlenih.
Perfidna strategija GM-a
Strategija GM-a je "perfidna", kaže Rouven Beeck iz Industrijske i trgovinske komore srednje Rurske oblasti. On tvrdi da je General Motors spriječavao Opelu pristup tržištima s velikim razvojnim kapacitetima poput Brazila, Kine i Indije. Istovremeno je pokušavao u Njemačkoj povećati prodaju svoje marke Chevrolet. Za tu prodaju su davane velike provizije, koje Opelu pak za njegove proizvode GM nije htio odobriti.
U svakom slučaju, Rouven Beeck smatra da će odlazak Opela iz Bochuma biti veliki gubitak za taj grad. Jer, od Opela indirektno ovisi oko 15.000 radnih mjesta. Susjedni gradovi Dortmund i Essen imaju više od 10 posto nezaposlenih, Bochum ima znatno manju kvotu. Barem za sada. Neizvjesna je i sudbina pogona koncerna ThyssenKrupp u tom gradu. I za tu proizvodnju trenutačno postoji sigurni plan samo do 2016. godine. Ne zna se hoće li 1.600 zaposlenih i nakon toga zadržati svoja radna mjesta.
No unatoč svemu, stanje nije tako beznadežno. Bochum se u sklopu strukturalnih promjena nije oslonio samo na velike međunarodne koncerne. Osim što se u njemu i dalje nalazi europsko sjedište naftnog koncerna BP/Aral, grad ima i osam cijenjenih fakulteta koji se bave i istraživačkim radom. U tvrtkama vezanim uz zdravstvo danas radi više od 23.000 osoba. Rast bilježe i poduzeća koja se bave novim tehnologijama i strojarstvom. Bochum i bez Opela ima potencijale za razvoj.