Oprost dugova poboljšava šanse u Africi
15. lipnja 2005
Dugovi 18 zemalja, većinom afričkih, bit će oprošteni odjednom, a još 20 zemalja mogu računati s djelomičnim oprostom dugova u nekoliko faza ako pokažu da uspješno suzbijaju korupciju i provode demokratske reforme.
Ukupna svota dugova koji će biti oprošteni iznosi oko 40 milijardi dolara, a ukoliko i zemlje kojima su postavljeni određeni uvjeti ispune što se od njih traži ukupna svota mogla bi se popeti na preko 55 milijardi dolara. Dugovi će biti oprošteni među ostalim afričkim zemljama Etiopiji, Zambiji, Beninu, Gani, Maliju, ali i južnoameričkim Boliviji i Guyani. Dogovor bi trebao biti prihvaćen na susretu predsjednika država i vlada skupine G8 koji će se u srpnjuodržati u Velikoj Britaniji, zemlji koja je kao težište svoga predsjedanja skupinom najrazvijenijih industrijskih zemalja odabrala upravo oprost dugova najsiromašnijim zemljama. Oko toga je već prije postignut dogovor s SAD-om, a namjeru je podržao i ruski predsjedik Vladimir Putin prilikom ovotjednog susreta s britanskim premijerom Tonyjem Blairom.
Zambijski ministar financija Peter Magande nije mogao prikritizadovoljstvo zbog vijesti iz Londona. «To je nevjerojatno, to nisam smatrao mogućim, to je kao u bajci», izjavio je Magande. Oduševljen je i etiopijski oporbeni političa Bernaha Nega:
«To je izvrsna vijest, zar ne? Mislim, tu je siromašna zemlja poput Etiopije kojoj je potrebno svako rasterećenje koje može dobiti. Ako će nam G-8 oprostiti sve dugove, to je nešto što jako pozdravljamo.»
Oprost dugova je, međutim, samo prvi korak. Hoće li iz toga nastati očekivani učinak ovisit će o primjeni tako ušteđenog novca. Premijerka Mozambika Luisa Diogo namjerava novac usmjeriti u obrazovni i zdravstveni sustav, socijalno zbrinjavanje i poboljšanje infrastrukture. Južnoafrički nadbiskup Desmond Tutu smatra da bi Inicijativa novog partnerstva za razvitak Afrike i Europska unija morali strože nadzirati kako će pojedine zemlje upotrijebiti oprostom dugova ušteđeni novac:
«Izrazito je važno da NEPAD i Europska unija počnu ozbiljno primjenjivati svoj sustav revizije, kako bi se osiguralo da novac koji će se uštedjeti, doista dođe do ljudi kojima je najviše potreban.»
Velika je opasnost da u nekim zemljama većina tako ušteđenog novca ne bude ispravno upotrijebljena za suzbijanje siromaštva i oporavak vlastitoga gospodrastva. Ugandski novinar Andrew Mwenda kritizira rastrošnost svoje vlade: «Mi imamo vladu sa 68 ministara i 73 predsjednička savjetnika i parlament velik kao nogometni stadion», kaže Mwenda te dodaje: «Tako dugo dok vlada ne suzbija korupciju i rasipa novac, umjesto da kod bogatihi moćnih ubire porez, Ugandi nije potrebna pomoć ni oprost dugova.»
Zemlje koje nisu na popisu za oprost dugova razočarane su, primjerice Nigerija. A kenijski ministar planiranja Anyang Nyongo smatra da plan oprosta dugova kažnjava one koji redovito vraćaju dugove: «Tko kao Kenija na vrijeme i pouzdano vraća dugove, sad biva kažnjen. Nasuprot tomu nepouzdanost i neodgovornost se nagrađuje. To je loše za Afriku.»
Ipak, prevladavaju mišljenja da će oprost dugova većini zemalja pomoći u borbi protiv siromaštva. Savezna ministrica za razvojnu pomoć Heidemarie Wieczorek-Zeul ukazuje da je i dosad oprost dugova zemljama u razvoju vodio povećanju izdataka za obrazovanje i zdravstvo, što je poboljšavalo perspektive za budunost pučanstva u tim zemljama. Po njezini riječima time se i Europska unija približava cilju da do 2015. godine svaka zemlja iz svoga bruto-društvenog proizvoda izdvaja 0,7 posto za razvojnu pomoć. A to bi, po mišljenju glavnog tajnika UN-a Kofija Annana trebalo bitno promijeniti životne uvjete na afričkom kontinentu:
«500 milijuna ljudi izvući će se iz krajnjeg siromaštva. Više od 300 milijuna neće više patiti od gladi. 30 milijuna djece bit će spašeno od smrti koja je posljedica bolesti koje je bilo moguće spriječiti. 115 do 140 milijuna djece steći će osnovno obrazovanje umjesto da radi u tvornicama i na poljima. Tri milijuna majki neće morati umrijeti zbog komplikacija pri porodu. Aids se neće više širiti, i konačno će se početi povlačiti. Afrika, kontinent koji najviše pati i koji je najviše zapostavljen, dobit će novu šansu da ostvari značajan napredak.»
Valja naglasiti da je borba protiv siromaštva u Africi i u interesu Europe. Jer, „borba protiv siromaštva je najjeftinija vrsta sigurnosne politike i za nas same“, kaže savezna ministrica za razvojnu pomoć Wieczorek-Zeul.