Organizirani kriminal na njemačkim bauštelama

Zbog rada na crno i ilegalnog zapošljavanja, u Njemačkoj je u posljednjih godinu dana država zbog neplaćenog poreza i doprinosa izgubila više od 795 milijuna eura. U 2013. Gubitak je iznosio 777,1 milijuna eura. "To je red veličine, koji je izuzetno relevantan", rekao je ministar financija Wolfgang Schäuble prilikom prezentacije godišnjeg izvještaja Carinske uprave za 2014. "Fenomen je sada svuda prisutan, broj slučajeva raste. Carinici u svojim istragama rada na crno sve češće zaključuju da imaju posla s organiziranim kriminalom", rekao je on.

Problem je posebno uočljiv na gradilištima. Rijetko koje građevinsko poduzeće u Njemačkoj radi isključivo s ljudima koji su zaposleni u toj kompaniji. To bi bilo preskupo. Zato se angažiraju se strani kooperanti, najčešće iz istočne i južne Europe. To je tako već godinama, ali carinski istražitelji sve češće nailaze na bande kriminalaca, koji konstruiraju netransparentne mreže i strukture od lažnih firmi i opunomoćenika.

Kako to funkcionira?

Na primjer: jedan izvođač radova iz Bavarske ima dvije firme. Službeno, njegovi radnici nisu zaposleni s punim radnim vremenom, u računovodstvu je upisano da je na ime plata isplaćeno pet milijuna eura. A u stvari, zaposlenici su radili puno radno vrijeme od 40 sati tjedno i za to u gotovini, točnije „na ruke“ dobili ukupno dodatnih 3,8 milijuna eura . To je svota na koju nisu plaćeni ni doprinosi za socijalno osiguranje a ni porezi.

Vlasnik firme je do gotovine došao tako što je koristio usluge takozvanih uslužnih firmi, koje vode kriminalne bande. To su fiktivne firme, koje izdaju fiktivne fakture za fiktivne radove. U njihove „usluge“ spada i to da im vlasnik firme prebaci novac, koji oni potom, po odbitku provizije, vraćaju vlasniku firme koji ih je angažirao - ali u gotovini. Ovisno o složenosti „posla“ takve lažne firme uzimaju i do 15 posto provizije za svoje kriminalnim usluge.

Da bi sve bilo još manje transparentno, vlasnici firmi angažiraju više takvih fiktivnih partnera, koji pak obično u registrima postoje samo tri do šest mjeseci i onda ih se briše i gubi im se svaki trag. Zbog toga istražitelji moraju brzo djelovati.

Što je sa minimalcem?

Širom Njemačke, u financijskoj kontroli, odnosno u lovu na rad na crno, angažirano je 6.700 carinika. Prošle godine, oni su kontrolirali ukupno 513.000 zaposlenih i 63.000 poslodavaca. Ukupno je otvoren 102.974 istražni postupak za krivična djela iz područja neprijavljenog rada i ilegalnog zapošljavanja. Prethodne 2013. je bilo 95 000 istraga.

Prilikom obilazaka firmi, automatski se provjerava i da li firme plaćaju minimalne plaće. Obzirom da je zakon o minimalnoj zaradi relativno svjež, u naredne tri godine će biti zaposleno 1.600 dodatnih službenika, kako bi mogli uopće nositi s novonastalom količinom posla.

Droge i cigarete

Ali, neprijavljeni rad nije jedino područje u kojoj postoji organizirani kriminal: tu su još i poslovi s drogom i krijumčarenje cigareta. 2014 godine spriječeno je krijumčarenje 140 milijuna cigareta na njemačko crno tržište. Ovaj broj je neznatno opao u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno carinici su s tržišta povukli 13,5 tona droge, od toga 1,6 tona marihuane i 1,2 tona kokaina, 675 kilograma hašiša i 383 kg amfetamina. Oduzeta količina metamfetamina (Chrystal Meth) je prepolovljena u odnosu na 2013. i iznosila je 22 kilograma.

Za državu je rad carinske službe veoma plodonosan. Prošle godine, Carinska je uprava državni dodatno priskrbila 129 milijardi eura prihoda. To je otprilike polovica ukupnih poreznih prihoda na saveznoj razini.