Oružje za Ukrajinu: kronika njemačkog oklijevanja?
10. studenoga 2022
Mjesecima je to bio moto njemačke politike prema Ukrajini – i riječ „kružna razmjena" bila je sinonim za oklijevanje i suzdržanost. Ideja je bila da Njemačka isporučuje određeno naoružanje, prije svega borbene tenkove i drugu tešku opremu, ne Ukrajini, već́ zemljama partnerima NATO-a. A onda oni Ukrajini šalju oružje iz starijih zaliha – mahom sovjetske proizvodnje. Korist: Njemačka izbjegava kontroverzno pitanje direktnih isporuka teškog naoružanja Ukrajini. Ali ipak pokazuje solidarnost s napadnutom zemljom. I doprinosi vojnoj modernizaciji članica NATO-a, posebno u srednjoj i istočnoj Europi.
Prošlo je više od pola godine otkako se pojavila ideja o takozvanoj kružnoj razmjeni, no sada je nekako zamrla. Poljska je u potpunosti odbila kružnu razmjenu, u slučaju Grčke bili su potrebni mjeseci prije nego što je postignut dogovor o detaljima. U međuvremenu, neke transakcije kružne razmjene su uspješno obavljene, dok su druge još uvijek u procesu izvođenja.
Vrijeme je za privremenu bilancu: pomaže li kružna razmjena Ukrajini? Što to donosi članicama NATO-a? Ima li ta ideja još uvijek budućnost? I jača li to imidž Njemačke koja je vodeća gospodarska sila u Europi, ali ne preuzima vodeću ulogu u podršci Ukrajini?
Poljska: neatraktivne ponude
Poljska je među glavnim pomagačima ukrajinske vojske. Ukrajina je od svog sjeverozapadnog susjeda, između ostalog, dobila više od 250 starijih borbenih tenkova sovjetskog porijekla. Ovo je ostavilo značajnu prazninu u poljskom vojnom arsenalu. A nju bi mogla popuniti upravo kružna razmjena s Njemačkom. Samo što se na tom polju ništa nije dogodilo do danas. I o tome trenutno nema razgovora s Njemačkom, potvrdilo je za DW Ministarstvo obrane Poljske.
Prvobitno, Njemačka je ponudila da Poljskoj isporuči 20 tenkova Leopard 2A4, ali bi oni bili u funkciji tek za oko godinu dana. Pored toga, Njemačka je bila voljna odreći se 100 starih tenkova Leopard 1A5 ili polovnih Mardera. „Poljska vlada nije bila zadovoljna ovom ponudom", rekla je Justyna Gotkowska, stručnjakinja Varšavskog centra za istočne studije.
Poljska zato kupuje stotine najsuvremenijih tenkova Abrams od Sjedinjenih Država. U srpnju 2022. poljsko Ministarstvo obrane je također potpisalo sporazum s Južnom Korejom o kupovini 180 modernih tenkova K2.
Češka, Slovačka i Slovenija
Češka i Slovačka, a u manjoj mjeri i Slovenija, su među zemljama Europske unije koje najaktivnije vojno podržavaju Ukrajinu. Slovačka je u proljeće 2022. isporučila sustav protuzračne obrane direktno Kijevu i zauzvrat je dobila obrambeni sustav Patriot od Njemačke i Nizozemske. Tokom ljeta, Bratislava je potom svom istočnom susjedu isporučila 30 borbenih tenkova, dok je Prag Ukrajini poslao 40 tenkova. Zauzvrat, Slovačka će od Njemačke dobiti 15, a Češka 14 tenkova Leopard. Slovenija je isporučila Ukrajini 28 tenkova krajem listopada i za to dobiva 43 vojna transportera iz Njemačke.
„U Češkoj se kružna razmjena s Njemačkom općenito vidi kao pozitivna i korisna“, rekao je češki politolog Jiri Pehe za DW. „Ona pomaže Češkoj u značajnoj modernizaciji njene vojske." Politolog Grigorij Meseznikow s Instituta za javne poslove u Bratislavi slično to vidi i u slučaju Slovačke: „Iz Njemačke dobivamo novo i moderno oružje za stare sustave protuzračne obrane i tenkove."
No, na političku pozadinu ideje o kružnoj razmjeni različito gledaju u obje zemlje. „Većina češke javnosti razumije pacifističku pozadinu poslijeratne Njemačke, ali ne i zašto Njemačka toliko oklijeva oko isporuke određenog oružja Ukrajini sada kada je jasno da mir može doći samo ako se Rusija vojno porazi", kaže Jiri Pehe DW.
A Grigorij Meseznikow ističe: „U Njemačkoj trebaju uvidjeti da Rusija ugrožava slobodu svih nas. Bilo bi dobro da Berlin igra vodeću ulogu u Europi u pružanju vojne pomoći Ukrajini."
Grčka: kružna razmjena je u toku
U slučaju Grčke, cijela stvar se razvlačila mjesecima - ali sada je kružna razmjena u toku. Grčka vojska iz Njemačke dobiva ukupno 40 tenkova Marder, od kojih su neki već́ isporučeni. A u zamjenu za to će Ukrajini poslati 40 borbenih tenkova sovjetske izrade.
Tenkovi Marder koji su već́ isporučeni bit će upotrijebljeni na grčko-turskoj granici na rijeci Marici. „Naše oružane snage pretpostavljaju da će tenkovi tamo biti najkorisniji", rekao je premijer Kyriakos Mitsotakis na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom prije nekoliko dana u Ateni. Pogranično područje Marice trenutno je na međunarodnim naslovnicama - zbog navodnih nezakonitih odbijanja migranata i turskih prijetnji teritorijalnom integritetu Grčke.
Ulaganje u solidarnost
Antonis Kamaras, stručnjak za obranu u istraživačkom centru za vanjsku politiku ELIAMEP, ne vidi nužno da je isporuka tenkova Marder važna za obranu Grčke. „Najveća politička vrijednost je to što grčka vlada ulaže u koncept solidarnosti“, rekao je za DW. On, međutim, ističe da je korištenje luke Alexandroupolis kao međustanice za transfer naoružanja, zaliha i streljiva u Ukrajinu mnogo veći doprinos grčke solidarnosti od isporuke tenkova Ukrajini.
On smatra razumljivim da Njemačka muku muči s direktnim isporukama Mardera Ukrajini. „Za njemačku vladu ostaju tabu njemački tenkovi na istim ratištima kao u Drugom svjetskom ratu. To je njemačka povijest", kaže Kamaras.
Njemačka: uskoro bez tabua?
Političar SPD-a i predsjednik Društva za sigurnosnu politiku, Hans-Peter Bartels kružnu razmjenu sada vidi kao „privremenu fazu njemačke politike, u kojoj se ne želi direktno isporučivati oružje Ukrajini". I dodaje da se to u međuvremenu malo po malo mijenja. Jer se na primjer raketni bacači i teška artiljerija već́ isporučuju Ukrajini, rekao je Bartels za DW. "Jučerašnji skepticizam postaje današnje 'možda', a sutrašnje 'ponosni smo na to'. Stvari se mijenjaju kako rat odmiče."
No Bartels nije uvjeren da je kružna razmjena posebno pomogla Ukrajini. Kaže da je mnogo više pomoglo zapadno oružje.
Slovački politolog Milan Nic iz Njemačkog društva za vanjsku politiku ideju o kružnoj razmjeni vidi samo kao preteču moguće nove njemačke politike - ne samo prema Ukrajini. „Čelnici zemalja srednje i istočne Europe su se pomirili sa činjenicom da Njemačka nije vodeća sila u Europi", rekao je Nik za DW. „Ipak, smatram mogućim da Njemačka zapravo preokrene tok i postane igrač koji će promovirati jačanje istočnog krila NATO-a i EU."
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu