Osuđeni za "udruženi zločinački pothvat"
29. svibnja 2013
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) donio je u srijedu presudu koja bi mogla baciti sjenu na ulogu Hrvatske u ratnim događajima u Bosni i Hercegovini tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. Sudsko vijeće pod predsjedanjem suca Jeana Claudea Antonettija je utvrdilo da je postojao "udruženi zločinački pothvat" predvođen bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom čiji je cilj bio "etničko čišćenje područja Herceg-Bosne" radi stvaranja "velike Hrvatske".
Zagreb upravljao vlastima Herceg-Bosne
"Vijeće je većinom glasova, uz moje suprotno mišljenje, presudilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH bio međunarodni sukob. Vojnici HV-a zajedno su se borili s vojnicima HVO-a", rekao je sudac Antonetti. Republika Hrvatska vršila je opću kontrolu nad vlastima prvo Zajednice Herceg-Bosne a potom Republike Herceg-Bosne, dodao je. Sudac je u zaključku presude kazao da je Vijeće većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg, usvojilo da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne, konkretno zločini iz 21 od 26 točaka optužnice, počinjena u okviru "udruženog zločinačkog pothvata".
Sudac je kazao da je Vijeće većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg, usvojilo da je počinjen "udruženi zločinački pothvat" koji je za cilj imao stvaranje hrvatskog entiteta kako bi se omogućilo ponovno ujedinjenje naroda koji se treba ili pripojiti Hrvatskoj ili biti država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom. U zaključku je kazao da je i Franjo Tuđman sudjelovao u "udruženom zločinačkom pothvatu" te da je sudjelovao u odluci da se u Herceg-Bosni promijeni etnička struktura.
Višedesetljetne zatvorske kazne
U zaključku presude su počinjeni zločini za koje se terete optuženi okarakterizirani kao zločini protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja te povrede ženevskih konvencija, počinjene progonom, ubojstvima, razaranjem, zatočenjem u logorima, deportacijama bosanskih muslimana i drugih ne-Hrvata na području Herceg-Bosne od siječnja 1993. do travnja 1994. godine. Tadašnji predsjednik vlade HR Herceg-Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je osuđen na 25 godina, ministar obrane Bruno Stojić na 20 godina, zapovjednici Glavnog stožera HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković (na slici gore) na 20 godina, zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
U završnim riječima tužitelji su zatražili da ih se proglasi krivima te su za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića zatražili po 40 godina zatvora, za Ćorića 35, a za Pušića 25 godina zatvora, dok su obrane zatražile njihovo oslobađanje.