Otvara se lov na Zlatnog medvjeda

Berlinale važi uz festivale u Cannesu i Veneciji za jedan od najvećih i najvažnijih filmska festivala svijetu - kako po atraktivnosti gostiju tako i po broju i raznolikosti prikazanih filmova. Ove se godine očekuje se dolazak hollywoodskih zvijezda poput Kate Winselt, Demi Moore ili Keanu Reevesa, redateljskih velikana popt Claude Chabrola, Coste Gavrasa ili Bertranda Taverniera, a u prodaji za 1200 filmskih projekcija je više od 180.000 ulaznica.´

A kako je sve započelo?

Na početku bijaše Oscar. Ideja za pokretanje međunarodnog filmskog festivala potječe od američkog časnika Oscara Martya, u vojnoj upravi američkih okupacijskih snaga zaduženog za pitanja flima. On je šest godina nakon kraja Drugog svjetskog rata želio ponovo oživjeti početkom XX stoljeća slavnu, a u međuvremenu razorenu njemačku filmsku industriju. 6. lipnja 1951. godine prvi Festival je svečano otvoren filmom "Rebecca" Alfreda Hitchcocka.

Bila je to vrlo znakovita premijera: i narednih godina festival se odvijao u ozračju hollywoodskog glamura, na premijere su dolazile sve tadašnje svjetske zvijezde, od Henrya Fonde i Garya Coopera do Sophie Loren i Rite Hayworth.

Istovremeno je upravo ta glamuroznost i spektakularnost bila i politička poruka - u vrijeme hladnog rata, u Berlinu koji je bio podijeljen ali još bez zida, Berlinale je bio zamišljen kao "izlog slobodnog svijeta", kao "bedem zapada protiv boljševizma."

Sklonost političkim porukama

Ta politiziranost festivala ostala je jedna od njegovih osnovnih značajki. Mada se glamuroznost zadržala svo vrijeme. Sredinom sedamdesetih godina počelo se s pozivanjem istočnoeuropskih filomova, kasnije su slijedili filmovi iz Irana, Meksika, Kine ili afričkih zemalja, Berlinale je bila omiljena pozornica za predstavljanje novih, kritičkih i avangardnih trendova.

Ove godine festival će biti otvoren filmom "The International" na međunarodnoj sceni poznatog njemačkog redatelja Toma Tykwera. Dieter Kosslick, direktor Berlinala, kaže da nije bilo lako doći do tog filma: "Da, mi smo dugo o tome razgovarali. To je film ogromnih, međunarodnih dimenzija. Tu su na djelu različiti interesi. Ali mi smo uspjeli: doveli smo na festival film kod kojeg će se ljudi čuditi, pitati će se: kako to da je taj film upravo sada dovršen u vrijeme financijske krize. Jer, film se bavi međunarodnim financijskim malverzacijama banaka. To je film na aktuelnu temu", napominje Kosslick.

Novi trend - o posljedicama rata za privatnost

I ove godine očekuje se dolazak mnogih glumačkih i redateljskih zvijezda u Berlin. Tu bi trebali biti Claude Chabrol i Costa Gavras, Francois Ozon i Bertrand Tavernier. Očekuje se dolazak Demi Moore i Michelle Pfeiffer s njihovim novim filmovima, jednako kao i Keanua Reevesa, Kate Winslet te Renée Zellweger.

Dieter Kosslick međutim naglašava da je on ponovo pokušao otkriti nove trenodove u svjetskoj kinematografiji: "Mnogi se filmovi bave ratovima širom svijeta, ali ne tako kao proteklih godina, kada smo mogli gledati scene ratnih sukoba i borbe vojnika. Danas su u središtu pažnje posljedice ratova. Što to znači za obitelj kada četvorogodišnje dijete izgubi oca? Ili kada žena koja se tek udala mora svog moža ispratiti u rat? I što zapravo znači kada se vojnici s bojišta vraćaju u tzv. "normalni" svijet i odjednom moraju raditi kao taksisti nakon što su dvije godine bili drilani za borbu i ubijanje? To bavljenje privatnim situacijama, to je tema. Mene to ne iznenađuje, ali iznenađujuće je koliko je ta tema u nekim zemljama prisutna. To je tema koja na neki način pogađa cijeli svijet", kaže Kosslick.

Hrvatski filmovi u popratnom programu

U natjecateljskom programu ovogodišnjeg Berlinala nalazi se 26 međunarodnih filmova, 18 ih je u konkurenciji za Zlatnog i Srebrnog medvjeda. Ovogodišnjem žiriju predsjeda škotska glumica, dobitnica Oskara Tilda Swinton. Uz ovaj program, međutim, postoje i druge sekcije: u "Panorami" se prikazuju nezavisni i art-filmovi, u "Generaciji" filmovi za mlade, a u "Perspektivama njemačkog kina" nova ostvarenja domaćih autora. Posebnu pažnju svake godine privlači "Međunarodni forum mladog filma" u okviru kojeg se prikazuju zanimljiva ostvarenja tzv. "malih" kinematografija.

U natjecateljskom programu Berlinala neće biti hrvatskih filmova, ali će se više filmova iz Hrvatske te pogotovo iz Bosne i Hercegovine naći u popratnim programima Festivala, među njima i "Snijeg" u režiji Aide Begić kao jedini dugometražni. (za)