Očajnički pokušaj zaustavljanja rasta cijena goriva

Pokrajinski ministri prometa su na sastanku ovog tjedna, podržali inicijativu kojom bi se naftne koncerne prisililo unaprijed prijaviti povećanje cijena goriva i samo jednom dnevno mijenjati cijenu - prema gore. Pojeftinjenje bi im trebalo biti dopušteno u svakom trenutku.

Jer i njemačkim političarima je jasno kako, makar na ovom tržištu svoje gorivo prodaje čak pet naftnih koncerna, o nekakvoj tržišnoj utakmici nema niti riječi. BP u čijem je vlasništvu i Aral, Esso, Shell, Jet i Total su već odavno shvatili kako bi svi skupa bili budale, kada bi se uopće borili za potrošače. Svaki vozač će, prije ili kasnije, doći na crpku jednog od njih i platiti benzin bez obzira koliko koštao. Zato svi koncerni zajedno, već po ustaljenom redoslijedu, uporno poskupljuju gorivo - i to je činjenica koju već odavno znaju i vozači, automobilski klubovi, ali i Ured za nadzor tržišne utakmice (Bundeskartellamt) i političari.

Zato se sa zanimanjem promatra propis koji je na snazi u Austriji gdje su koncerni obavezni prijaviti povećanje cijene goriva i provoditi ga samo jednom dnevno. U Australiji je čak propis da koncerni moraju najaviti poskupljenje dan ranije kako bi se izbjeglo "lančano" poskupljenje kakvo se vidi u Njemačkoj, ali po prijedlogu zakona koji je već na stolu ministra gospodarstva Röslera, ovdje bi se naftnim koncernima samo određivalo da najave poskupljenje Uredu za nadzor tržišne utakmice.

"Austrijski model" - jednostavno ne funkcionira!

Iako se kod ovog pitanja nerado slušaju argumenti predstavnika naftnih koncerna kojima ovo znači dodatni birokratski trošak, ipak ima dobrih razloga poslušati Klausa Picarda iz Udruge tvrtki naftne industrije koji ukazuje kako je i u Austriji ovaj propis donio samo jedno: drastično poskupljenje goriva od kako je propis uveden. Jer i tamo su se koncerni navikli "za svaki slučaj" najaviti poskupljenje i redovito "zaboravljaju" spustiti cijenu i odreći se još kojeg centa po litri od svakog vozača. Zato Picard tvrdi kako je takva mjera "zavaravanje potrošača" koje, u najboljem slučaju, vodi cijenama koje će duže trajati - ali nipošto do jeftinijeg benzina i dizela.

Zapravo, u Njemačkoj javnosti se i ovaj pokušaj njemačkog ministra da obuzda cijene goriva interpretira i kao - već očajnički pokušaj za nešto posve drugo: Philipp Rösler nije samo ministar gospodarstva i tehnologije, nego i vicekancelar i predsjednik stranke Liberala. Njegova stranka je na samom dnu popularnosti samo nekoliko tjedana uoči važnih pokrajinskih izbora, pa se tako ne može isključiti da je i ovo ulizivanje njemačkim vozačima prije svega želja za većom popularnošću.

Njemački Liberali ne vide glavni problem

No veliko je pitanje hoće li političaru Liberala pomoći ova inicijativa, jer ona doista zaobilazi glavni problem. Uz ovaj "Austrijski model" se čuo prijedlog da se naftne koncerne obveže da objave ne tek cijenu, nego dobit - dakle razliku između nabavne i prodajne cijene goriva koje prodaju, jer je gospodarski stručnjak stranke Zelenih izračunao kako koncerni drže cijenu za čak pet centi po litri višom, nego što bi mogli opravdati cijenom sirove nafte.

I konačno, njemački FDP i njegov šef još uvijek odbijaju inicijativu svoga većega koalicijskog partnera - kršćanskih demokrata i kancelarke Merkel, usmjerenog protiv pravog razloga ovakvih cijena benzina. Naime, naftom se počinje trgovati još prije nego što nafta izađe iz zemlje negdje u Saudijskoj Arabiji ili Nigeriji, a do trenutka kad benzin uđe u spremnik vašeg automobila ta nafta nije prošla kroz ruke samo nekoliko posrednika, nego je već na stotine puta promijenila vlasnika! Ponekad su ti "vlasnici", na tržištu opcija na burzama poput one u Londonu, to bili samo nekoliko djelića sekunde u automatskim transakcijama - ali baš svatko je "ubrao" barem malo iz džepova svih nas. Čak i minimalan porez na financijske transakcije bi mnoge takve prekupce ostavio bez posla - ali to je za njemačku stranku koja je prošla dug put od dana kada je Genscher bio na njezinom čelu, nešto što se ipak ne usuđuju zastupati.

Autor: A. Šubić (dpa)

Odg. urednik: Anto Janković