Pakao pred kraj rata - bombardiranje Dresdena
14. veljače 2009
Nora Lang zna šta je rat. Ona je preživjela noć između 13. i 14. veljače 1945. u Dresdenu. Bio je karnevalski utorak, kada je prije 64 godine razoren njen grad. Nori je tada bilo 13 godina i tu noć nikada neće zaboraviti. "Trčali smo kostimirani po ulicama tog karnevalskog utorka. Na trgu je bila jedna kuća, koja je bila puna dječijih zviždaljki. To je i te godine bilo tako, jer je tu bila jedna knjižara, koja je imala velike zalihe zviždaljki i svih vrsta konfeta, čime je kuća bila okićena. Dobili smo igračke, igrali se i veselili."
Bila je to dječja zabava usred rata, koja je okončana bombardiranjem. Te večeri Dresden je napadnut prvi put. Dio grada pod nazivom Johannstadt, u kojem je tada živjela Nora, potpuno je uništen. Grad se našao u vatrenom plamenu. S petogodišnjim bratom Nora je pokušala pobjeći iz Drezdena. U njenoj glavi i sada su prisutne slike užasa.
Smak svijeta
"Imala sam osjećaj da je nastupio smak svijeta. Minute su se pretvarale u sate. Kada je došao drugi poziv na uzbunu, ja sam sa svojim mlađim bratom bila u podrumu odvojena od starijeg brata i roditelja. Morali smo napustiti podrum, jer je prijetila opasnost da se ili ugušimo od dima ili da se na nas obruše stropovi raznesenih kuća. Usuditi se izaći tada na ulice u plamenu, to je korak koji se nikada ne zaboravlja."
Noru Lang je poslužila sreća. Ona je sa svojim mlađim bratom uspjela pobjeći iz Dresdena. I njeni roditelji i stariji brat preživjeli su bombardovanje. Ali na desetine tisuća drugih stanovnika grada nisu uspjeli izvući živu glavu. Svake godine 13. veljače građani Dresdena podsjećaju na žrtve bombardiranja. Misom u obnovljenoj crkvi "Frauenkirche" oni mole za ubijene ali i da rata više ne bude.
Neonacisti u sjećanje uvlače mržnju
Posljednjih nekoliko godina u sjećanja se polako uvlači mržnja, koju širi neonacistička scena. 13. veljače ekstremni desničari koriste za organiziranje mimohoda. Oni nose plakate na kojima piše "Nema oprosta".
Ono što je posebno opasno je iskrivljavanje povijesti. Neonacisti se služe propagandnim parolama i preuveličavaju brojke. Oni bombardiranje Dresdena uspoređuju s holokaustom. Potpredsjednik njemačkog parlamenta Bundestaga Wolfgang Tierse o tome kaže: "Podsjećanje na mrtve, na one koji su poginuli prilikom bombardiranja je stvar stanovnika grada Dresdena. Ali ne samo njih. To što se u Dresdenu desilo tiče se svih nas. Tugovanje za žrtvama je legitimno i za to mora biti mjesta. Ali mi njih moramo obraniti protiv zloupotrebe od strane neonacista, protiv nove mržnje i agresivnosti. To je stvar koja se ne tiče samo stanovnika Dresdena nego svih nas u ovoj zemlji."(DW)