Peh i promašaji: Prva godina predsjednika Bidena
20. siječnja 2022
Nade mnogih bile su probuđene kada je Joe Biden 20. siječnja 2021. položio zakletvu kao 46. predsjednik SAD-a. Samo nekoliko tjedana ranije, radikalizirane pristalice svrgnutog Donalda Trumpa upali su u Kongres, simbol američke demokracije, koji je u međuvremenu postao simptom polarizacije zemlje, kakvu je Bidenu u nasljeđe ostavio njegov prethodnik Donald Trump. Jedno od Bidenovih najvažnijih obećanja bilo je ujedinjenje nacije. U svom govoru tijekom inauguracije, Biden je naglasio da se želi odvažiti na novi početak i "krenuti brzo i energično" jer ima "puno toga što se mora popraviti, obnoviti i zacijeliti".
Za Bidena je glasao 81 milijun birača - više nego za bilo kojeg predsjednika prije njega. Također je osigurao neznatnu većinu u oba Doma Kongresa. Ali sada, godinu dana nakon preuzimanja dužnosti, čini se da je od početnog sjaja i glamura ostalo malo.Inflacija raste, pandemija se izmakla kontroli, a popularnost je Bidenu, kako pokazuju ispitivanja javnog mnijenja, pala s 50 posto, koliko je iznosila prethodnog ljeta, na 41 posto neposredno prije Božića.
"Mislim da je najblaža riječ za Bidenovu prvu godinu na mjestu predsjednika "razočarenje'”, kaže je Bret Stephens, konzervativni, ali prema Trumpu kritični kolumnist lista The New York Times. Biden je donio loše političke odluke, poput povlačenja iz Afganistana. To je utjecalo na njegov ugled, njegovu vjerodostojnost u Kongresu, i u konačnici na njegov kredibilitet kao vođe ove svjetske sile.
Trumpovo naslijeđe: hrpa ruševina
Virginia Sapiro, profesorica političkih znanosti sa Sveučilišta u Bostonu, smatra da Bidenovo opadanje popularnosti nije samo posljedica političkih pogrešaka. On je preuzeo dužnost u posebno izazovnim vremenima: "Bilo mu je teže nego vjerojatno bilo kojem drugom predsjedniku počevši od Roosevelta, koji je preuzeo dužnost u dubokoj krizi."
Loša ekonomska situacija u zemlji, pandemija i Republikanska stranka, čiji utjecajni članovi i dalje tvrde da je Biden pokrao Trumpa na izborima, rezultira "hrpom ruševina koja se najprije mora raščistiti da bi se nešto moglo postići". Drugi razlog slabljenja podrške Bidenu, kako smatra Sapiro, mogla bi biti činjenica da su mnogi umjereni republikanci glasali za njega jer nisu htjeli podržati Trumpa, ali u osnovi, oni su pristalice konzervativne politike.
Neuspješna vanjska politika, podijeljeno društvo
No nije sve bilo loše u prvoj godini mandata Joea Bidena. Još u ožujku on je uspio pokrenuti paket pomoći u iznosu od 1,9 bilijuna američkih dolara za COVID-19 kojim je pružena
financijska pomoć obiteljima, koje su posebno teško pogođene pandemijom. Biden je ostvario još jednu pobjedu. On je krajem godine uspio pridobiti republikance da sudjeluju u izglasavanju paketa infrastrukturnih mjera, za što je odobreno 1,2 bilijuna dolara.
Međutim, ono što mnogi vide kao Bidenova najozbiljniju pogrešku je povlačenje američkih trupa iz Afganistana u kolovozu 2021. godine. Kao rezultat toga, talibani su vrtoglavom brzinom preuzeli vlast u cijeloj zemlji i napravili i veliki korak unatrag u pogledu ljudskih prava a posebno prava žena.
Seth G. Jones, potpredsjednik Centra za strateške i međunarodne studije, kod povlačenja posebno kritizira nedovoljne pripreme. "I način i rezultat povlačenja učinili su to da Sjedinjene Države izgledaju nespretno, nekompetentno i u konačnici slabo." Prema Jonesovim riječima, šteta za imidž SAD je kobna i razorna. Mnoge zemlje se sada pitaju jesu li SAD zapravo još uvijek pouzdan partner.
Biden do sada nije uspio održati ni svoje veliko obećanje da će ujediniti zemlju. Prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja, 40 posto američkog stanovništva tvrdi da Biden nije legitimni predsjednik. To pokazuje da su duboke podjele u društvu i dalje prisutne.
Predsjednik Biden se do sada jedva uspio snaći u svojoj zakonodavnoj agendi. Prečesto su republikanski zastupnici i senatori torpedirali njegove planove. Jedan od njegovih najvećih promašaja je neuspjeh da progura Zakon "Build Back Better". Riječ je o sveobuhvatnom programu ulaganja u brigu i staranje o djeci, obrazovanje i zaštitu klime koji bi ispunio nekoliko Bidenovih obećanja iz vremena izborne kampanje. Njegovi napori da reformira policiju također su propali u rujnu prošle godine jer se stranke nisu mogle dogovoriti oko toga kako se nositi s imunitetom policijskih službenika.
Tko dolazi nakon Bidena?
Godina 2021. nije bila laka za Joea Bidena, a ni sljedeće tri godine neće biti lakše. U njegove vanjskopolitičke izazove spada naoružavanje Kine na Pacifiku, politička nestabilnost na Bliskom istoku iprijetnje Rusije invazijom istočnog dijela Ukrajine. Kako bi povratila kredibilitet, američka vlada bi morala "pokazati odlučnost i zauzeti ozbiljan stav protiv Rusije, Kine ili Irana", kaže Seth G Jones. Međutim, ona "puno više priča nego što djeluje".
Na domaćem planu, ova godina je također odlučujuća jer bi Biden mogao izgubiti tijesnu većinu u Senatu na međuizborima u studenom. To bi mu dodatno otežalo usvajanje paketa mjera koje su mu još uvijek kako na srcu tako i na dnevnom redu: eventualno donošenje kraće verzije zakona "Build Back Better" i nastavak pokušaja usvajanja izborne reforme. To, prije svega, predviđa ukidanje takozvanog „filibustera" - pravila prema kojem 60 od 100 senatora mora pristati na završetak rasprave o nekom pitanju prije nego što se može pristupiti glasanju.
Također se postavlja pitanje: Hoće li se Biden ponovno kandidirati za predsjednika? "Vjerojatno neće, to je javna tajna u Washingtonu, D.C.", objašnjava kolumnist Bret Stephens.
Bidenove godine tu svakako igraju odlučujuću ulogu: on je 2020., sa 78 godina, već bio najstariji novoizabrani predsjednik, a na sljedećim izborima 2024. imao bi 82 godine. Bret Stephens stoga smatra da se Biden treba koncentrirati na glavne zadatke i izazove za zemlju. U međuvremenu, Demokratska stranka treba pronaći dobre kandidate za izbore 2024. Jer republikanci će, uvjeren je Stephens, biti jaki i moćni izazivači na sljedećim izborima.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu