Pentagon: "premještanje, a ne povlačenje" ruske vojske

Regija Černjihiv se i dalje nalazi na udaru ruske vojske, objavio je guverner Viečeslav Čaus na Telegramu. U ukrajinskom glavnom gradu Kijevu prošla je noć protekla relativno mirno, priopćio je zamjenik gradonačelnika. Ali je dodao da su se izvan grada čule eksplozije.

Nakon rusko-ukrajinskih pregovora održanih u utorak (29.3.) u Istanbulu, Rusija je najavila da će svoje vojne aktivnosti oko Kijeva i Černjihiva „radikalno" smanjiti. Zamjenik ruskog ministra obrane Aleksander Formin je rekao da njegova vlada želi na taj način izgraditi povjerenje i omogućiti daljnje pregovore.

Pentagon: ruska vojska je u defenzivi

Glasnogovornik Pentagona John Kirby je u Washingtonu izjavio kako se čini da se do sada samo „vrlo mali broj" ruskih vojnika udaljio od Kijeva. On je rekao kako je moguće da su vojnici povučeni odande jer će biti raspoređeni u nekom drugom dijelu Ukrajine, recimo u Donbasu. „Mi vjerujemo da se radi o premještanju, a ne o povlačenju i da svi mi trebamo biti spremni i očekivati jednu veliku ofanzivu protiv drugih dijelova Ukrajine", rekao je Kirby. Prema procjenama Pentagona, ruska vojska nije uspjela osvojiti Kijev i sada se, s obzirom na protunapade Ukrajinaca, nalazi u defenzivnom položaju. No Kirby je upozorio da opasnost za Kijev time nije nestala, jer Rusija može gađati grad raketama i iz daljine.

Zelenski ne vjeruje Moskvi

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u svom video-obraćanju u utorak navečer ocijenio da je u razgovorima ruskih i ukrajinskih predstavnika u Istanbulu doduše bilo pozitivnih signala, ali: „Ti signali nisu nadglasali eksplozije ruskih projektila." On je rekao kako ukrajinski gradovi i dalje bivaju bombardirani i opsjedani. Zato je ukrajinska vojska „jedini jamac našeg preživljavanja", rekao je Zelenski. I izrazio sumnju u vjerodostojnost Rusije. „Ukrajinci nisu naivni", poručio je Zelenski.

On je naglasio da ne smije doći do popuštanja sankcija Rusiji sve dok rat ne bude završen i „mi dobijemo nazad ono što nam pripada".

Zapadne vlade od Rusije očekuju djela

I vlade zapadnih država su na rusku najavu smanjenja vojnih djelovanja reagirale suzdržano. Max Blain, glasnogovornik britanskog premijera Borisa Johnsona, je rekao: „Mi ćemo Putina i njegov režim mjeriti prema njegovim djelima, a ne njegovim riječima." Slično se očitovao i američki predsjednik Joe Biden: „Vidjet ćemo hoće li provesti što predlažu." Biden je najavio nastavak vršenja pritiska na Moskvu „jakim sankcijama" sve dok se ne dogode stvarne promjene, kao i nastavak pružanja podrške ukrajinskoj vojsci.

Rusija i Kina žele intenzivirati suradnju

Rusija i Kina žele intenzivirati suradnju, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Moskvi. Kako javlja ruska novinska agencija Interfax, to su dogovorili ministri vanjskih poslova dviju država. Agencija nadalje prenosi, pozivajući se na rusko Ministarstvo vanjskih poslova, da se to odnosi na koordinaciju vanjske politike i namjeru da kod globalnih tema zauzmu zajedničko stajalište. Ministri vanjskih poslova Wang Yi i Sergej Lavrov o tome vijećaju u istočnoj kineskoj pokrajini Anhui.

Strah od eksplozije u Černobilju

Ukrajina je izrazila bojazan da bi kod nekadašnje nuklearke Černobilj moglo eksplodirati rusko streljivo i zato traži povlačenje ruske vojske s tog područja. „Mi zahtijevamo da Vijeće sigurnosti UN-a odmah poduzme mjere kako bi se demilitarizirala zatvorena zona oko Černobilja te da onamo pošalje misiju UN-a kako  bi se uklonio rizik od nove nuklearne katastrofe", rekla je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Verščuk.

Ruski napadi se nastavljaju

Bez obzira na pregovore u Istanbulu rat u Ukrajini se nastavlja nesmanjenom žestinom. Ruska vojska je u zapadnoj Ukrajini gađala vojnu zračnu luku Starokosjantiniv i, prema ukrajinskim izvorima, ondje uništila zalihe goriva. „Nas raketiraju već od prvog dana rata, ali danas (…) je napad bio vrlo ozbiljan i uzrokovao znatne štete", objavio je gradonačelnik toga grada Mikola Melničuk na Facebooku.

U ruskom napadu na Mikolajiv, grad na jugu Ukrajine, ubijeno je najmanje devetero i ranjeno 28 ljudi, objavile su ukrajinske vlasti.

U opkoljenom gradu Mariupolju je od početka ruskog bombardiranja prije četiri tjedna poginulo na tisuće civila, priopćili su Ujedinjeni narodi. „Mi stvarno vjerujemo da bi u Mariupolju moglo biti na tisuće mrtvih, civilnih žrtava", izjavila je Matilda Bogner iz Ureda Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) za novinsku agenciju Reuters. Ured gradonačelnika Mariupolja je u ponedjeljak (28.3.) izvijestio o skoro 5.000 mrtvih, među kojima je 210 djece.

SAD šalje još borbenih zrakoplova u istočnu Europu

Američke oružane snage su premjestile u istočnu Europu dodatne borbene i transportne zrakoplove i vojnike. Jedna postrojba sastavljena od oko 200 američkih marinaca je nakon vojnih vježbi u Norveškoj premještena u Litvu, objavio je John Kirby, glasnogovornik američkog Ministarstva obrane. Osim toga, rekao je, iz SAD-a je u istočnu Europu dopremljeno deset borbenih zrakoplova tipa F/A-18 Hornet i nekoliko transportnih zrakoplova tipa C-130 Hercules s 200 vojnika.

Kirby je podsjetio i na najavu od ponedjeljka da će šest borbenih zrakoplova tipa EA-18 Growler i 240 vojnika biti stacionirano u američkoj vojnoj bazi Spangdahlem u Njemačkoj.

SAD je zbog rata u Ukrajini znatno povećao svoju vojnu nazočnost u Europi. Broj vojnika je povećan s 80.000 na 100.000. Zadnja pojačanja su upućena u prvom redu u zemlje na istoku Europe. U Njemačkoj se nalazi 35.000 američkih vojnika.

Njemačka vlada očekuje probleme u opskrbi plinom

Njemačka vlada priprema se za znatno otežanu opskrbu plinom zbog rata u Ukrajini. Ali je savezni ministar gospodarstva Robert Habeck obećao da će opskrba krajnjih korisnika i dalje biti zajamčena.

ajg/dw/Reuters/dpa/tagesschau.de