Piranski zaljev: more burno, strasti mirne - zasad
29. prosinca 2017Petak je u Piranskom zaljevu ipak protekao mirno i bez ozbiljnijih incidenata, ako pod takvima ne računamo ranojutarnji bliski susret hrvatske ribarske brodice i slovenskog policijskog broda. Slovenska policija pozvala je hrvatskog ribara da što prije napusti "slovenske teritorijalne vode", no on je i dalje nastavio ribariti pod budnom pratnjom hrvatske policije koja pak smatra da je slovenska policija ta koja je povrijedila crtu razgraničenja.
Nakon razgovora hrvatske i slovenske policije hrvatski su ribari podigli svoje mreže i vratili se u savudrijsku luku. Kasnije tog dana zbog jake bure koja je počela puhati ribari više nisu isplovljavali, tako da se "bitka" za nadzor nad Piranskim zaljevom, koji je u 80-postotnom dijelu odlukom arbitražnog suda pripao Sloveniji, nastavlja.
Kako nam kažu tamošnji ribari, situacija na tom području već je neko vrijeme napeta, o čemu svjedoči podatak da posljednjih tjedana hrvatski ribari isplovljavaju u akvatorij Piranskog zaljeva isključivo u pratnji policije koja im pruža zaštitu od eventualne intervencije slovenske policije.
Hrvatska prošla bolje na kopnu, Slovenija na moru
Najnovija napetost na hrvatsko-slovenskoj granici na moru rezultat je činjenice da je ovoga petka (29.12.) istekao šestomjesečni rok kojega arbitražni sporazum propisuje za pripremu implementacije arbitražne odluke, a koju Hrvatska opet ne priznaje. Slovenija najavljuje da će od subote početi primjenjivati arbitražnu odluku. Pritom uopće ne želi raspravljati o tome treba li je implementirati ili ne, poručujući kako je implementacija neupitna međunarodna obveza i jedne i druge strane. Hrvatska, na drugoj strani, ponavlja da neće implementirati arbitražnu odluku, nudeći slovenskoj strani povratak na bilateralne pregovore, što Slovenija, razumljivo, ne prihvaća.
Slovenija je u međuvremenu donijela potrebne implementacijske zakone i poduzela sve što je potrebno za početak implementacije sporne odluke kojom je, pojednostavljeno rečeno, Hrvatska prošla bolje na kopnu, a Slovenija na moru. To se ponajprije odnosi na Piranski zaljev koji je velikim dijelom pripao Sloveniji, zbog čega Slovenija inzistira na implementaciji odluke na moru, a ne i na kopnu. Tu nedosljednost Ljubljana objašnjava neobičnom tvrdnjom da za implementaciju odluke na moru, za razliku od kopna, nije potrebna suradnja Hrvatske. Upravo različito viđenje granice u Piranskom zaljevu, koja za Hrvatsku i dalje prolazi crtom sredine zaljeva, dok je za Sloveniju granica dvjesto metara bliže hrvatskom kopnu, predstavlja potencijalno žarište graničnih incidenata.
Pritisak je na slovenskoj strani
Politički analitičar Žarko Puhovski kaže za DW kako je "gotovo siguran" da se ništa neće dogoditi, s obzirom na to da slovenska strana ima pravo na svojoj strani, ali je na slovenskoj strani i "veće opterećenje". Ljubljana je ta koja, prema njegovim riječima, mora mijenjati postojeće stanje. "Slovenska strana u ovom slučaju ulazi u veći rizik, jer ona je ta koja mora implementirati ovu odluku i navaljivati, zbog čega joj prijeti opasnost da ispadne agresivna", objašnjava ovaj analitičar.
Upravo se u tome krije najveći paradoks situacije u kojoj se nalazi Slovenija koja na jednoj strani mora iskazati spremnost na implementaciju arbitražne odluke, dok na drugoj strani to može rezultirati incidentima, pogotovo nakon što je hrvatski premijer Andrej Plenković ovih dana jasno poručio da će Hrvatska "braniti ono što je hrvatsko". A novi incidenti sigurno nisu u slovenskom interesu i ne bi bili dobro prihvaćeni u Bruxellesu, dok Ljubljana upravo od Europske komisije očekuje ključnu potporu u implementaciji arbitraže. Čak i za tužbu protiv Hrvatske pred Europskim sudom u Luxembourgu zbog nepoštivanja arbitraže i povrede europskog prava, koja se najavljuje u Ljubljani, Slovenija treba potporu Europske komisije, pogotovo ako želi da tužba uspije.
Puhovski smatra da i ta situacija, paradoksalno, koristi Hrvatskoj, ali samo kratkoročno, dok dugoročno prijeti da Hrvatsku smjesti u "protupravnu poziciju". Prema njegovim riječima, Komisija će u slučaju incidenata pozvati jednu i drugu stranu da se suzdrže, jer neće moći osuditi samo Sloveniju koja je prema mišljenju Europske komisije u ovom sporu u pravu. "No, kako je Slovenija istodobno i ona koja u ovom slučaju izaziva probleme - a birokrati iznad svega ne žele bilo kakve probleme - onda će Komisija ukoriti i jednu i drugu stranu", uvjeren je naš sugovornik.
„Mnogima nije jasno da će Hrvatska biti na dobitku"
Koliko se napetost u Piranskom zaljevu može objasniti slovenskim unutarnjopolitičkim razlozima, budući da slovenski političari nekoliko mjeseci uoči parlamentarnih izbora na ovom pitanju, koje je i u prošlosti često bilo eksploatirano u unutarnjopolitičke svrhe, žele pokazati odlučnost? Puhovski, baš naprotiv, misli kako je ova situacija više odraz hrvatske, nego slovenske situacije. "U Hrvatskoj je politička situacija konstantno nestabilna, dok je na slovenskoj strani situacija jasnija, barem što se premijera Mire Cerara tiče, budući da on sigurno gubi izbore. Cerar se na tim izborima nema čemu nadati i njemu se ne može dogoditi ono što se prije nekoliko godina dogodilo braći Podobnik kojima su incidenti s Hrvatskom preko noći poboljšali izborni rezultat. Zato Ceraru, ako je iole inteligentan - iako to dosad nije pokazao - mora biti jasno da je izbore već izgubio i da stoga može mirnije funkcionirati", smatra Puhovski.
Gdje je izlaz iz arbitražne pat-pozicije? Puhovski je uvjeren da će na koncu Hrvatska morati popustiti, iako će na kraju zapravo biti na dobitku, premda to u ovom trenutku mnogima u Hrvatskoj nije jasno. "Hrvatska će morati popustiti u formalnom smislu, dok će u sadržajnom smislu biti na dobitku. U sadržajnom smislu ova odluka više odgovara Hrvatskoj nego Sloveniji i sad je samo pitanje hoće li se naći netko tko će to javno reći. Stalno ponavljam da je jedino rješenje da se sadržaj arbitraže prevede u bilateralni sporazum i tako prihvati", zaključuje ugledni hrvatski analitičar.