Plenković u BiH: Protiv secesije i „anomalije Komšić"

„Ovo nije simbolična gesta i nikakvo 'peglanju odnosa' nego dio sustavnog dijaloga, a sljedeći korak je sastanak Vijeća ministara i ministara Vlade RH u Hrvatskoj jer međusobne odnose treba dizati na višu razinu. Hrvatska je spremna povećati gospodarsku i trgovinsku suradnju i na području energetike i prometa", rekao je hrvatski premijer, najavljujući i zajednički gospodarski forum sljedeće godine.

Ipak, više od ekonomskih i gospodarskih planova u suradnji dviju susjednih zemalja, medije su zanimale političke poruke. No, one nisu bile ništa novo što do sada hrvatski premijer nije izjavio.

„Funkcionalnost institucija je prioritet. Vijeće ministara BiH je imalo svega četiri sastanka od lipnja do danas. Mi u Vladi Hrvatske imamo sastanke svaki tjedan, nekada i dva puta", dao je do znanja u vezi s razmjerima blokade u bosansko-hercegovačkim instiucijama.

Sve u jednom danu

Kao rijetko koji najviši dužnosnik neke od susjednih zemalja, hrvatski premijer u jednom danu uspio se sastati u Sarajevu i razgovarati s predsjedateljem Vijeća ministara Zoranom Tegeltijom, inače članom Dodikove stranke SNSD i ministrima, čelnicima dva doma parlamenta, od kojih su neki ujedno i lideri vladajućih političkih stranaka u BiH – između ostalih i Draganom Čovićem, prdsjednikom HDZ-a BiH i Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom SDA.

Razgovarao je i s čelnicim tri najveće vjerske zajednice, reis-ul-ulemom Huseinom Kavazovićem, mitropolitom dabrobosanskim Hrizostomom te vrhbosanskim nadbiskupom, kardinalom Vinkom Puljićem. Svi oni potvrdili su dobru suradnju i istaknuli nadu za još boljim razvojem međusobnih odnosa.

Plenković je nakon razgovora s bosansko-hercegovačkim predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti u BiH položio vijenac na spomen obilježje prvim žrtvama srpske opsade Sarajeva na Mostu Suade i Olge, Suadi Dilberović i Olgi Sučić, koje su ondje ubijene 5. travnja 1992. godine, a položio je i vijenac u Mostaru ispred spomenika braniteljima HVO-a na Trgu hrvatskih velikana, gdje se sastao i s predsjednicima stranaka, članica Hrvatskog narodnog sabora (HNS).

Izborni zakon kao kamen spoticanja

Plenković je ponovio kako očekuje otklanjanje „anomalije" koja je, ustvrdio je, na snazi još od 2006. godine od kada bošnjačke stranke i birači preglasavaju Hrvate pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva, gdje je tako tri puta biran Željko Komšić, kao i da se spriječi zanemarivanje volje Hrvata pri izboru izvršne vlasti, vlade Federacije BiH i Vijeća ministara BiH.

„Hrvatska podržava daytonski sporazum i koncept – jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda i ostali, kao i ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i njihovo legitimno predstavljanje. Daytonski mirovni sporazum nastao je u vrlo teškim okolnostima nakon rata, i što je u tom trenutku bio kompromis svih strana. Inzistiramo da su i Hrvati, kao najmalobrojniji, konstitutivni narod, ravnopravni u svim institucijama. Činjenica je da su Hrvati na referendumu prije skoro 30 godina, glasali za samostalnost i neovisnost BiH", kaže Plenković, naglašavajući da se do rješenja u reformi izbornog zakona treba doći konsenzusom i dogovorom domaćih aktera, poštujući dogovor iz Daytona.

Još jedna od poruka koju je Pleković nekoliko puta naglasio je protivljenje bilo kakvim separatističkim i secesionističkim zahtjevima, a osvrćući se na posljednju sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) na kojoj su zastupnici vladajućeg SNSD-a i koalicijskih stranaka usvojili zaključke o protuustavnom prebacivanju nadležnosti s države na RS, nije isključio „politički manevar".

Čović: „Dodik ne blefira"

„Bez obzira na zaključke u NSRS-u koja je pozvala Vladu da to učini za šest mjeseci, razumijemo da su sada i razgovori o izbornom zakonu i moramo vidjeti koliko je ovo manevar, a koliko stvarna želja", smatra hrvatski premijer.

No, drukčije je mišljenje predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića.

„Dodik ne blefira, krajnje je ozbiljan političar i naglašava probleme BiH koje treba riješiti kroz razgovor", kazao je Čović i uklonio dvojbu u Dodikove namjere. Upravo je Čović nedavno bio pod snažnim kritikama jer su on i zastupnici HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH podržali zaključke Srpskog kluba izaslanika koji odbacuju izmjene i dopune Kaznenog zakona BiH o negiranju genocida i veličanju osoba osuđenih za ratne zločine.

Čović je naknadno objasnio da je to učinio na molbu posebnog izaslanika State Departmenta zaduženog za reformu izbornog sustava u BiH Matthewa Palmera da pokuša privoliti Dodika da se vrati za pregovarački stol, odnosno, da održi sjednicu Doma naroda parlamenta BiH kako bi se odblokirao proces, a srpski izaslanici vratili u državne institucije.

„Nadam se da nikad više neću biti doveden u poziciju da na takav način odlučujem u Domu naroda i da ovakvu cijenu plaćam. Ti zaključci nisu prošli, niti će proći. A ako je to nekoga povrijedilo – ja se ispričavam”, rekao je nakon ove neslavne epizode Čović.

„Plenković smiruje tenzije i narušava ugled Čoviću"

Plenkovićev posjet dolazi u jeku razgovora o reformi Izbornog zakona uz snažnu medijaciju američkih i EU-diplomata koji se nastavljaju krajem ovog tjedna.

On sam je rekao kako će kolege u Vijeću EU-a izvjestiti o posjetu i dojmu o BiH, te kako moraju biti fokusirani i pomoći. Međutim, dvojake su ocjene ovog, svojevrsnog hrvatskg diplomatskog manevra u BiH.

Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva, smatra da Plenković u BIH dolazi kako bi smirio tenzije.

„On bi to mogao i postići ukoliko bi imao ozbiljan razgovor s Čovićem, kao što je Dodik imao s Vučićem, nakon čega mu je postalo jasno da nema podršku za svoje riskantne poteze. Plenković griješi što se miješa u unutarnja pitanja BiH, poput pitanja izmjena Izbornog zakona BiH. Time ujedno urušava ugled Čovića jer jasno pokazuje da Čović nije sposoban da se izbori za ono što Hrvati žele, a uporno se predstavlja zaštitnikom bh. Hrvata", komentira Marić za Deutsche Welle.

Ona, pri tom, zaljučuje: „Dobro je što je Plenković došao u posjet BiH - da se bar netko od Hrvata oglasi po pitanju podizanja tenzija i izazivanja rata, kada HDZ BiH i Čović to ignoriraju."

„Ono što imaju u Hrvatskoj, ne žele za BiH"

Prof. dr. Franjo Topić, počasni predsjednik najstarijeg Hrvatskog kulturnog društva Napredak sa sjedištem u Sarajevu drži da je Plenkovićev posjet vrlo važan i to u kontekstu vrlo loših odnosa između dvije najjače nacionalne stranke, SDA i HDZ-a.

„Šteta je da su odnosi između SDA i HDZ-a napeti do usijanja. Apsurdno je da su žrtve agresije iz prošlog rata sada postali politički neprijatelji. U BiH su uglavnom nacionalne stranke pa se to prenosi na narode. I to je posebna odgovornost lidera“, kaže mons. Topić za DW.

Smatra kako Izborni zakon nije dobar te da ga je potrebno mijenjati u cijeloj BiH.

„Nadamo se da će susreti s vjerskim poglavarima utjecati na politicke lidere, ali je pitanje koliko njih lideri uopće uvažavaju. Plenkovic može utjecati barem na hrvatske", zaključuje Topić.

No, politički analitičar i psiholog Srđan Puhalo ne vidi promjene u onome što Hrvatska želi u BiH.

„I to je rečeno, samo na jedan finiji način nego što to govori hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Zapravo, Hrvatska ne želi da se ispoštuju odluke Europskog suda za ljudska prava i želi da Hrvati dobiju predstavnika kojeg će birati Hrvati. Pitanje je – je li to izborni entitet ili nešto drugo. Zapravo, to što imaju oni u Hrvatskoj ne žele da ima i BiH. Ali jasno je da Dodik ne nailazi na razumijevanje u Hrvatskoj kakvo ima u HDZ-u BiH", smatra Puhalo u komentaru za DW.