Plovdivske svinjarije
2. siječnja 2019
Gradonačelnik Plovdiva Ivan Totev voli blagdane i bugarske običaje. To svoje oduševljenje želi za Božić podijeliti s građanima. Pozvao ih je da za blagdan kolju svinje – u centru Plovdiva. S ovim argumentom: "Mnogi ljudi, prije svega mladi, nemaju priliku otići na selo i doživjeti taj običaj. Tako smo odlučili običaje dovesti u grad."
Vijest se pročula po gradu. Jedni su se pitali hoće li dvije svinje biti dovoljne za toliki grad i hoće li će ih zaista zaklati pod jelkom na glavnom trgu. A drugi su izrazili bojazan da tako nešto baš i nije spojivo s titulom "Europska prijestolnica kulture 2019".
Manol Pejkov je bio član Zaklade "Plovdiv 2019". Ona se sastojala od pet predstavnika nevladinog sektora i četiri političara.
"Političari imaju drukčiju predodžbu o kulturi od nas koji se bavimo kulturom i koji smo od početka radili na prijavljivanju Plovdiva na europski natječaj. Političari misle da mogu ljude impresionirati ovakvim akcijama, a kulturu ne vide kao nešto što može stvoriti promjene usmjerene na budućnost", kaže on.
Pejkov je s ostalim predstavnicima nevladinog sektora napustio Zakladu prije godinu i pol. To je napravio iz protesta zbog toga što su mnoge ideje i projekti s kojima se Plovdiv prijavio na natječaj sada političkom voljom sada gurnute u zapećak. On je nakladnik i bio je jedan od inicijatora prijavljivanja Plovdiva za titulu Europske kulturne prijestolnice.
Rješavanje sukoba kulturom
Jedno od težišta koncepta s kojim se Plovdiv natjecao bile su manjine, posebno Romi. Plovdivska četvrt Stolipinovo je najveća romska četvrt na Balkanu. Manol Pejkov kaže da on i njegovi istomišljenici smatraju da kultura može proizvesti društvene promjene.
"Najveći broj mladih iz Stolipinova nikada nije bio u nekom drugom kraju grada, kao što ni najveći broj stanovnika Plovdiva nikada nije bio u Stolipinovu", priča nam Pejkov. I dodaje kako političari nisu htjeli pokazivati svoje stražnje dvorište posjetiteljima iz inozemstva. "Zašto baš Romi", govorili su: "Mi imamo i druge etničke grupe."
Pejkov kaže da je na temelju te logike obustavljen projekt. "Together" - to je bilo geslo prijave. Zajednički kulturom rješavati konflikte, takav pristup je uvjerio žiri da Plovdivu dodijeli laskavu titulu Europske kulturne prijestolnice 2019. Geslo je ostalo, ali ne i projekti.
Marina Čolakova, počasna konzulica Njemačke u Plovdivu i također inicijatorica prijave Plovdiva na natječaj, kaže da su devedesete s neimaštinom donijele i netrpeljivost prema manjinama, jer su ljudi mislili da će im one potkopati socijalni status.
Ali u prijavi se odlučilo progovoriti o socijalnim sukobima i napetosti između etničkih grupa. Inicijatori su vođeni logikom da je otvorena rasprava o svemu najbolji put prevladavanja problema. "Točno tako stoji i u našoj prijavi", kaže ona.
Plovdiv kao mješavina kultura, vjera i epoha
Plovdiv je star 8.000 godina star i time je jedan od najstarijih gradova svijeta. Tračani, Rimljani i Slaveni su živjeli u njemu. To se vidi i po građevinama. Rimski amfiteatar, ranokršćanske bazilike, kršćanske crkve, džamije i sinagoge krase grad. Odmah uz njih su hipsterske radnje i kafići.
Grad privlači kreativne ljude i mlade poduzetnike
Grad pulsira vlastitim ritmom i s pravom je dobio naslov kulturne prijestolnice 2019. On tim povodom očekuje dva milijuna turista iz cijelog sveta. Ali mnoge kulturne ustanove će ostati zatvorene, iako je njihovo renoviranje započelo još 2014. Lokalna politika je zakazala.
Politički promašaj
"Najstarija i jedina koncertna dvorana u Plovdivu je godinama u lošem stanju i ne može se koristiti. Projekt obnove je već tri godine na stolu gradonačelnika. Ali ništa se ne poduzima", žali se Manol Pejkov. Potom nabraja ostala mjesta koja su izvan funkcije: "Kino Kosmos, najveće kino u Bugarskoj iz vremena komunizma s 900 sjedišta je u jadnom stanju.
Pod pritiskom građanskih inicijativa gradonačelnik je prije dvije godine obećao da će izdvojiti milijun leva za obnovu. Danas se kino nalazi u istom stanju kao i onda."
Jedan od glavnih ciljeva Plovdiva kao kulturne prijestolnice bio je pretvoriti takozvani Duhanski grad, kvart koji je bio centar duhanske industrije privatizirane 1990-ih, u umjetničku četvrt.
"Iako je najveći broj građevina pod zaštitom države kao spomenici kulturne baštine, nove vlasnike zanima isključivo zemljište. Kako ne smiju rušiti zgrade, oni skinu krovove i prepuste građevine zubu vremena", objašnjava nam Manol Pejkov.
Neostvareni potencijal
Gradonačelnik se na kraju ipak predomislio. Neće biti klanja svinja u centru. To je bio samo "društveni eksperiment", pokušaj skretanja pozornosti na stare obiteljske običaje u Bugarskoj u kojoj su se za Božić oduvijek klale svinje, rekao je.
Svojim "eksperimentom" doista izazvao zanimljivu raspravu. Ali prava svinjarija nije toliko ta ideja, koliko neostvareni potencijal grada. Plovdiv je drugi po veličini grad u Bugarskoj i po svojoj povijesti i atmosferi zaslužuje titulu Europske kulturne prijestolnice. Stari običaji, nedovršena gradilišta, socijalna diskriminacija mogu, međutim, biti pogubni za njegovu budućnost. Manol Pejkov već smatra da su šansa za nju već propuštene.