Počinje suđenje Thaciju i drugim bivšim komandantima OVK

Na Specijalnom sudu za ratne zločine na Kosovu u Haagu počinje suđenje četvorici najviših komandanata bivše Oslobodilačke vojske Kosova (OVK): Hashimu Thaciju, Kadriju Veseliju, Jakupu Krasnićiju i Redžepu Selimiju. Iznošenje uvodnih izlaganja je zakazano od 3. do 5.travnja, dok će izvođenje dokaza započeti 11.travnja 2023.

Njih četvorica su optuženi za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti na Kosovu u razdoblju između ožujka 1998. i rujna 1999. godine. Tužiteljstvo je do sada identificiralo 312 svjedoka.

Hashim Thaci je bio politički lider OVK prije i tijekom rata na Kosovu 1998./99., Kadri Veseli je bio šef obaveštajne službe OVK, Jakup Krasnići je bio glasnogovornik OVK, a Redžep Selimi je bio član Glavnog stožera OVK.

Optužnica uključuje navode o protupravnom lišavanju slobode, zlostavljanju, mučenju i ubojstvu, zločinima protiv čovječnosti, kako i odgovornost za nestanak i progone ljudi.

Koje su optužbe protiv bivših vođa OVK?

Prema optužnici, ti zločini su počinjeni na različitim mjestima na Kosovu, ali i u Kukešu i Cahanu u sjevernoj Albaniji. Počinitelji su bili pripadnici OVK, a žrtve stotine civila i ljudi koji nisu željeli aktivno sudjelovati u borbama.

„Grupa žrtava uključuje ljude koje je OVK, a kasnije i prijelazna vlada Kosova smatrala protivnicima, uključujući Srbe, Rome i katolike – ljude za koje se sumnjalo da su surađivali sa srpskim vlastima ili bili u kontaktu sa Srbima", navodi se u optužnici.

Po mišljenju Specijalnog suda, njih čertvorica snose osobnu krivičnu odgovornost za zločine navedene u optužnici.

Optužnica tereti njih i druge članove „udruženog zločinačkog poduhvata" da su u navedenom razdoblju slijedili „zajednički cilj sticanja pune kontrole nad Kosovom svim sredstvima".

U optužnici se navodi i da su oni osobno sudjelovali u prijetnjama, ispitivanjima, zlostavljanjima i hapšenjima protivnika. Tužiteljstvo je priopćtilo da ima 56.000 dokumenata koji su predani obrani.

Prije tri tjedna prvi put su objavljena imena nekih žrtava za koje se vjeruje da su ubijene ili nasilno otete.

Argumenti obrane

Branitelji Hashima Thacija, bivšeg političkog lidera OVK i kasnije predsjednika nezavisnog Kosova, negiraju optužbe, tvrdeći da „OVK ne bi dobila podršku međunarodne zajednice" da je, kako navodi tužiteljstvo, imala zločinačke ciljeve.

„Odluka Ureda specijalnog tužitelja da OVK smatra zločinačkom organizacijom znači da bi međunarodna podrška koju je OVK dobila od svojih partnera kao što su SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija i Njemačka bila podrška zločinačkom planu za pokretanje sustavnog napada velikih razmjera na civilno stanovništvo. To definitivno nije bio slučaj! Nije postojao zajednički zločinački plan OVK. Međunarodna zajednica to nikada ne bi podržala", navodi se u priopćenju Thacijeve obrane koja smatra da je optužnica zasnovana na fragmentarnom i selektivnom pogrešnom tumačenju slučajeva.

Thacijev tim obrane je najavio da će za svjedoke dovesti osam međunarodno poznatih političkih ličnosti. To su Wesley Clark, William Walker, Bernard Kouchner, Daan Everts, Michael Durkee, Jock Covey i Steve Bennett.

„Tijekom razdoblja koji je obuhvaćen optužnicom, tih osam svjedoka su bili međunarodni diplomati na visokom funkcijama, visoki zvaničnici NATO-a, OESS-a, UN-a i UNMIK-a i Kosovske verifikacijske misije. Svi oni su s Hashimom Thacijem imali profesionalne i dijelom osobne kontakte", navodi se u izjavi obrane.

Što je Specijalni sud Kosova?

Specijalni sud za ratne zločine na Kosovu osnovan je odlukom kosovskog parlamenta u kolovozu 2015. Tom prilikom je odlučeno i da se sjedište suda premjesti u Haag jer bi se svjedoci mogli osećati ugroženimaukoliko bi se suđenja odvijala na Kosovu. Troškove Tribunala snosi EU.

Službeni naziv specijalnog suda je „Posebno vijeće i Posebno tužiteljstvo za Kosovo". Predsjedavajuća vijeća je Ekaterina Trendafilova, a predsjednik tužilaštva je Alex Whiting. Sud ima i postrojbu za zaštitu koja jamči zaštitu žrtava.

Zašto je osnovan Posebni sud?

Ideja o stvaranju Posebnog suda došla je nakon što je Vijeće Europe donijelo rezoluciju kojom se Kosovo poziva da istraži navode švaicarskog senatora Dika Martya, koji je 2010. optužio pripadnike OVK za ratne zločine i trgovinu organima. Tvrdnje o trgovini organima do sada nisu dokazane, niti su dio aktuelne optužnice.

Ovaj Posebni sud nije dio bivšeg Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju na kojem su, između ostalih, bili optuženi srpski i kosovski političari. U dva suđenja za ratne zločine protiv dvojice bivših komandanata OVK su Ramus Haradinaj i Fatmir Limaj oslobođeni optužbi.

Politička dimenzija ovog suda na Kosovu

Od kraja rata na Kosovu često je dolazilo do sukoba između predstavnika PDK (Demokratske stranke Kosova) koju je osnovao Hashim Thaci i LDK (Demokratske unije Kosova) koju je osnovao Ibrahim Rugova.

Bivši lider LDK Fatmir Sejdiu rekao je – ne navodeći konkretna imena – da su članovi njegove stranke, zbog svog političkog položaja tijekom i nakon rata, bili žrtve osvete.

Zbog toga što se poslije rata često nagađalo o mogućim zločinima, Thaci je bio taj koji je zahtijevao da kosovski parlament formira specijalni sud koji bi razjasnio sve optužbe.

Od osnivanja specijalnog suda u Hagu, donijeta je jedna presuda za ratne zločine: bivši komandant OVK Salih Mustafa osuđen je na 26 godina zatvora.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu