Masovni prosvjedi zbog poskupljenja benzina

Na prvi dan nove godine u Meksiku je širom zemlje prosvjedovalo na tisuće ljudi protiv povećanja cijene benzina i plina. U glavnom gradu Ciudad de Mexicu demonstranti su zaposjeli benzinske crpke i marširali prema centru grada. Tražili su ostavku predsjednika Enriquea Pene Nieta. I u drugim saveznim državama održani su prosvjedi, koji su djelomično bili obilježeni i nasiljem i uličnim blokadama. Stanovnici mjesta Jilotepec četiri su sata blokirali jednu autocestu, što je uzrokovalo kilometarske kolone vozila. Prosvjedi su se nastavili i idućih dana.

Meksička vlada je liberalizacijom cijena goriva i plina, koja je stupila na snagu 1. siječnja, okončala 79-godišnji monopol državnog koncerna Petróleos Mexicanos (Pemex).

Najprije država, a sada tržište

Do sada je cijene benzina i dizela određivalo Ministarstvo financija. Zbog toga je Meksiko bio jedna od rijetkih država u kojima je postojala jedinstvena cijena benzina. Ubuduće bi o cijeni trebalo odlučivati tržište. „Od stanja u kojem su postojali samo jedna vrsta benzina, jedna cijena i jedan jedini ponuđač sada prelazimo u stanje u kojem ćemo imati više slobode, više mogućnosti izbora i u kojem će se cijene prilagođavati razvoju troškova", objasnio je meksički ministar financija Jose Antonio Meade.

Liberalizacija cijene benzina je najvidljiviji korak prema provedbi sporne energetske reforme, usvojene 2013. godine. A sigurno i korak koji će Meksikanci najviše osjetiti u svom novčaniku. 

Sve je znatno skuplje

Direktor Pemexa Jose Antonio Gonzalez Anaya izjavio je krajem prosinca u jednom intervjuu da tijekom godine očekuje porast cijene goriva između 15 i 20 posto. Kreditna ustanova Citibanamex računa čak s poskupljenjem od 22,5 posto. No cijene benzina i dizela porasle su već na početku godine odjednom za 14 do 20 posto. Od 3. veljače očekuju se dva poskupljenja tjedno, a kasnije svakodnevna „korekcija" sve do izjednačavanja s međunarodnim cijenama.

No time raste i opasnost od inflacije. Citibanamex očekuje da će liberalizacija cijena imati učinak od oko jedan posto na porast inflacije. Time bi mogao biti prijeđen prag od četiri posto, kojeg je odredila meksička središnja banka.

Zbog rasta cijena goriva početkom godine su poskupjeli i struja i plin. Gospodarsku situaciju dodatno otežava i pad vrijednosti nacionalne valute pezo. Jedan od razloga devalvacije je i izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika. Naime, ovaj je najavio gradnju zida na granici prema Meksiku i istupanje SAD-a iz NAFTA-e, sporazuma o slobodnoj trgovini s Kanadom i Meksikom.

Vlada u svakom slučaju gubi

Za iduću godinu stručnjaci predviđaju gospodarski rast od samo 1,3 do 2,3 posto. Istovremeno je drastično porastao javni dug. Mario Delgado iz socijaldemokratske stranke PRD tvrdi: „Poskupljenje benzina od nove godine je posao koji je predsjednik Pena Nieto poklonio stranim poduzećima, kako bi na tržištu ostvarili veću zaradu. Ne smijemo zaboraviti da je to proizvod energetske reforme." I Andrés Manuel López Obrador, predsjednički kandidat ljevice, podsjetio je na to da je vlada kod usvajanja energetske reforme i otvaranja Pemexa za strani kapital obećala da će to dovesti do povoljnijih cijena.

Sve to dovodi vladu u dilemu. Ako se obuzda rast cijena, to će, doduše, spriječiti socijalno nezadovoljstvo i prosvjede građana, ali će zato opteretiti državnu blagajnu. A vlada želi i mora štedjeti. No s druge strane, rast cijena barem je olakšao situaciju za državni koncern Pemex, koji financijski ne stoji najbolje.

Dakle, bez obzira što odluči, vlada vjerojatno može samo izgubiti.