Poljska: Isključivanje Tuska iz predizborne kampanje?

Poljski predsjednik Andrzej Duda na toj se dužnosti nalazi već osam godina. Ali nikada ranije mu se liberalna oporba nije tako „udvarala" kao protekli vikend. To ne čudi. Duda bi naime svojim vetom mogao blokirati stupanje na snagu jednog zakona koji mnogi smatraju protuustavnim. Taj zakon je prošli petak (26.5.) usvojen većinom glasova vladajućeg PiS-a.

Njime je predviđeno etabliranje državne komisije koja bi trebala istražiti ruski utjecaj na „unutarnju sigurnost Republike Poljske između 2007. i 2022. godine". Instaliranje te komisije bi u konačnici moglo rezultirati isključivanjem Donalda Tuska s jesenskih izbora. Lider poljske opozicije i bivši predsjednik Europskog vijeća je najizgledniji izazivač PiS-a na predstojećim izborima. Oporba je najprije gajila nade da će sve biti u redu, jer je iz predsjedničke palače bilo priopćeno kako Duda neće potpisati taj zakon. Ali onda su se stvari promijenile.

"Lex Tusk"

"Potpisat ću zakon", potvrdio je Duda u ponedjeljak (29.5.) u Varšavi i tako su se u trenu raspršile sve nade opozicije i liberalnih snaga u Poljskoj. Predsjednik je doduše najavio da će zakon nakon potpisivanja proslijediti Ustavnom sudu da ga „provjeri", ali to je, smatra se u Poljskoj, samo beznačajna gesta. Naime, Ustavni sud je u Poljskoj pod kontrolom vladajućeg tabora.

Nova državna komisija bi prije svega trebala „pročešljati" energetsku politiku u godinama prije izbijanja rata u Ukrajini. U središtu interesa je kupovina plina i nafte iz Rusije. Vladajuća stranka PiS predbacuju Tusku da je u vrijeme dok je on bio premijer (2007.-2014.) Poljsku učinio ovisnom o uvozu energenata iz Rusije. Bivšeg premijera se osim toga optužuje da se nije dovoljno jasno usprotivio realizaciji njemačko-ruskog plinovoda Sjeverni tok.

Oporbeni političari i mediji koji su kritički nastrojeni prema vladi u Varšavi taj su zakon nazvali "Lex Tusk". Očigledno je, kako se tvrdi, da je cilj etabliranja državne komisije sprečavanje Tuskove kandidature na predstojećim izborima. Novo tijelo, koje je u stvarnosti upravni organ, te ima više kompetencija od parlamentarnog istražnog odbora, može doista „maknuti" osobe koje smatra krivima s njihovih dužnosti, i to na rok do deset godina – i to sa svih dužnosti koje se financiraju javnim novcem, odnosno novcem poreznih obveznika.

Dalekosežne posljedice

"Danas ste vidjeli kukavice koje su glasale za komisiju koja bi trebala isključiti njihovog najopasnijeg protivnika", tako je Tusk u petak komentirao rezultat glasanja u parlamentu, te je najavio: "Oni zastupnici koji su podržali kršenje Ustava, to će požaliti."

Poljski Ustav naime ne predviđa formiranje jednog takvog organa, smatra pravnik i stručnjak za područje ljudskih prava Marcin Wiacek. "U jednoj demokratskoj pravnoj državi kazne za kaznena djela donosi sud. A to tijelo bi trebalo kazniti one radnje koje u tadašnje vrijeme nisu bezuvjetno bile nezakonite." Upravno tijelo koje kompetencije po pitanju provođenja istrage miješa s jurisdikcijom nije prihvatljivo, dodaje on.

Zastupnik Građanske platforme Pawel Kowal svoje je rezerve oko komisije formulirao još drastičnije: "Dosegli smo novu razinu autoritarnosti", smatra ovaj oporbenjak. „Državni građani moraju znati da od danas više nije moguće održati normalne izbore, da više nemaju svi iste šanse na izborima."

I američki veleposlanik u Varšavi Mark Brzezinski je uznemiren. Washington se pribojava da nova komisija ograničava mogućnosti birača da slobodno biraju one za koje žele glasati, tvrdi on.

Četiri mjeseca do izbora

Vicepremijer Jaroslaw Kaczynski već je prošle godine predložio da se „pročešlja" energetska politika Tuskove vlade. I sad se tu njegovu ideju provodi u djelo, četiri mjeseca uoči izlaska na birališta.

Posebnu komisiju bi trebalo činiti devet osoba koje će izabrati parlament. Oni će u okviru svog rada od poljskih vlasti moći zatražiti (i dobiti) sve dokumente koje žele imati, sve informacije koje im budu potrebne, pa čak i one dokumente pod oznakom „strogo povjerljivo" ili čak državne tajne. Jedini tabu je – ispovjedna tajna. Predsjednika komisije imenuje premijer. Komisija bi s radom trebala početi tijekom lipnja. Oporba je najavila da će ju bojkotirati.

Prvi izvještaj bi komisija trebala predočiti 17. rujna. Taj datum nije slučajno odabran. Upravo je na taj dan 1939. Staljinova Crvena armija (nakon dogovora s Hitlerom)  prešla poljsku istočnu granicu i zauzela istočni dio te zemlje.

Nervoza u vladajućem taboru

Predizborni savez Ujedinjena desnica, koji predvodi vladajuća stranka PiS, u istraživanjima javnog mnijenja uvjerljivo je u vodstvu, po anketama u ovom trenutku može očekivati podršku 33 posto birača. Ali to je premalo da bi se i ubuduće moglo vladati samostalno, bez koalicijskog partnera. A potraga za njima neće biti jednostavna. I zato raste nervoza u redovima desničarsko-konzervativne vladajuće stranke. Predizborni pokloni, poput obećanja o povećanju dječjeg doplatka s 500 na 800 zlotija (176 eura), za sada nisu rezultirala porastom rejtinga.

Poljski desničari izbore smatraju praktički okršajem između „dobra" i „zla", oporbi se osporava pravo na preuzimanje vlasti u zemlji. Tuska i njegove stranačke prijatelje se difamira kao „njemačke kolaboratere" ili "ruske čarape”. Dok je Tusk prošlog petka u parlamentu pratio debatu oko instaliranja nove komisije na tribini za posjetitelje, neki PiS-ovi zastupnici su mu dobacivali: "U Berlin, u Berlin”.

Poziv na prosvjed

Tusk je već sredinom travnja pozvao Poljake na protestni marš 4. lipnja u Varšavi. Nakon usvajanja zakona koji je dobio nadimak "Lex Tusk", taj prosvjedni skup, koji je izvorno bio planiran kao demonstracija protiv „pretjeranih poskupljenja, krađe i laži, te za slobodne izbore i demokratsku, proeuropsku Poljsku", dobio je dodatnu dimenziju i novi značaj.

Oporba se nada najvećem prosvjednom okupljanju u Poljskoj od sloma komunizma 1989. „Želim da se državna vlast 4. lipnja počne bojati, i da ljudi vide da oni imaju moć da sve promijene", napisao je Tusk na Twitteru.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu