Poljski strah od susjeda s istoka

"Ovaj sukob ima sve naznake da bi se mogao pretvoriti u rat i to rat koji bi zahvatio sve zemlje ovog svijeta." Ovim dramatičnim riječima poljski premijer Donald Tusk (na slici gore) je opisao kakvo raspoloženje vlada u njegovoj zemlji zbog događaja u susjednoj Ukrajini.

Loša iskustva iz povijesti

Strahovi su razumljivi. Niti jedna druga zemlja Europske unije nije toliko blizu ovom sukobu kao Poljska koja graniči kako s Ukrajinom tako i s Rusijom. Istodobno Poljska s nelagodom gleda u prošlost kada je i ona, poput Ukrajine, u nekoliko navrata bila predmetom igara zapadnih sila i Rusije. Poljske i ukrajinske granice su uvijek iznova u novijoj povijesti premještane po volji velikih takmaca. Stoga i ne čudi da Poljska, poučena primjerima iz prošlosti pokušava stvari uzeti u svoje ruke. Tako je bilo prije desetak godina kada je u jeku "Narančaste revolucije" u Ukrajini posredovala između sukobljenih strana. I sada je Poljska bila ta koja je zajedno s EU-partnerima Francuskom i Njemačkom pokušala smiriti eskalaciju na glavnom kijevskom trgu. EU-trojci je uspjelo postići dogovor no samo nekoliko sati nakon toga su se stvari izmakle kontroli i predsjednik Viktor Janukovič je smijenjen.

Loš kandidat za direktno posredovanje

No pitanje je u kojoj mjeri bi Poljska i u slučaju najnovijeg sukoba mogla odigrati ulogu posrednika. Otfried Nassauer, voditelj berlinskog Informacijskog centra za transatlantsku sigurnost smatra da je Poljska samo ograničeno u stanju posredovati u najnovijem konfliktu. "Poljska može odigrati konstruktivnu ulogu ako nastavi djelovati u kombinaciji s Francuskom i Njemačkom u sklopu jedne šire inicijative, a ne samo kao netko tko djeluje isključivo iz vlastitih, poljskih, motiva", kaže Nassauer. Osim toga, kad su u pitanju sigurnosno-politički motivi, Poljska je vrlo orijentirana na SAD, što ju, prema Nassaueru, ne čini najidealnijim partnerom u pregovorima s Rusijom. I ne treba zanemariti tradicionalni Poljski animozitet naspram moćnog susjeda.

Ruski interesi unutar EU-a

No Poljska se isto tako, kako za DW kaže direktor Poljskog instituta za međunarodna pitanja Marcin Zaborowski, posljednjih godina u nekoliko navrata unutar Europske unije zalagala za ruske interese između ostalog i za liberalizaciju viznog režima između EU-a i Rusije. No ova podrška bi mogla prestati ukoliko ne dođe do deeskalacije sukoba na Krimu, što je zajedničko stajalište europskih partnera. Usprkos specifičnoj situaciji koja Poljsku povijesno i zemljopisno veže uz Ukrajinu i Rusiju, poljski stav glede ruske okupacije Krima je nedvosmislen: "To je jasno kršenje konvencija međunarodnog prava."